Prvi put u povijesti eura, odnosno od kada su novčanice i kovanice eura puštene u optjecaj 1. siječnja 2002. godine, potražnja za tom novčanicom mogla bi stvoriti velike probleme zemljama izvan eurozone.Naime, Europska središnja banka (ECB), na čijem je čelu Jean-Claude Trichet, upozorila je u srijedu kako bi ta potražnja mogla stvoriti velike probleme za kreditore i dužnike u istočnoj Europi, prenosi Financial Times.

Sve više kredita
U tom upozorenju stoji kako su poslovni subjekti i kućanstva izvan eurozone nastavili podizati kredite u eurima unatoč teškoj financijskoj krizi. Na taj način mnogi su se ponadali kako će iskoristiti pogodnost nižih kamatnih stopa, ističe središnja banka. Pojačano kreditiranje u eurima moglo bi naškoditi onima koji su uzimali kredite u lokalnim valutama jer su zbog jačanja eura depricirale. Istovremeno su se troškovi servisiranja kredita povećali, kažu analitičari ECB-a. “Prevladavanje pojačanoga kreditiranja u stranim valutama moglo bi stvoriti izrazito visoke makroekonomske rizike”, upozorava ECB. U prosincu je, nastavlja ECB, čak 95,4 milijarde eura u novčanicama bilo u optjecaju izvan eurozone. Većinom je riječ o državama istočne i jugoistoče Europe. Važno je naglasiti da je količina eura u optjecaju povećana za čak trećinu. Naime, godinu prije u optjecaju je bilo ukupno 71,1 milijarda euronovčanica. Prema procjenama Europske središnje banke, čak 13 posto svih novčanica eura nalazi se izvan 16 zemalja Europske unije. Međutim, zabrinjava što bi se ta brojka mogla popeti čak i do 20 posto zbog toga što dobar dio ljudi koji rade u Europskoj uniji šalje dio zarađenog novca svojim obiteljima izvan EU. Popularnost eura sve je veća i mnogi stanovnici izvan Europske unije pridodaju mu epitet “rezerve stabilnosti i odličnog za velike transakcije”. To dokazuje i podatak o broju depozita denominiranima u eurima u kreditima u toj valuti u istočnoeuropskim državama i na Balkanu. Primjerice, gotovo svi depoziti u Makedoniji su u eurima, dok je nešto više od polovice depozita u Hrvatskoj također u eurima. Isto tako polovica svih depozita Letonije, Bugarske i Litve također su u eurima, pokazuju podaci središnje europske monetarne institucije.

Zabrinutost raste
Spomenuti izvještaj ECB-a ističe kako povećana potražnja za novčanicama eura zapravo “povećava javnu zabrinutost oko problema solventnosti banaka” u nekim državama izvan eurozone. Upravo zbog povećanja rizika posuđivanja novca u eurima zabrinutost sve više raste. Naime, pad lokalnih valuta u odnosu na euro mnogim vladama država van eurozone stvorila je velike pritiske jer su korporativni i privatni dužnici sve zabrinutiji. No ECB predlaže da se poboljšaju uvjeti kreditiranja koji bi bili jedno od rješenja problema.