Prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), umirovljenici trebaju biti sretni ako su u kući dvije mirovine jer u tom slučaju mogu pokriti 60,37 posto osnovnih životnih potreba.

“Prosječna mirovina isplaćena u svibnju za travanj iznosila je 2169,64 kune, a mirovinu do 2000 kuna prima čak 50,9 posto umirovljenika. Košarica za domaćinstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3595,71 kunu, što je za 0,24 posto više nego u travnju”, objavio je nedavno NHS, koji iz mjeseca u mjesec prati financijsku pokrivenost sindikalne košarice, a koja se, podsjećamo, računa po najnižim mogućima cijenama prehrambenih i drugih proizvoda.

U košaricu se ne uračunavaju troškovi automobila jer se pretpostavlja da se umirovljenici voze javnim prijevozom, a od kulturnih sadržaja - “priznaje” se samo jedan mjesečni odlazak u kino, te čitanje jednih dnevnih novina. U ništa boljoj situaciji nisu ni umirovljenici koji primaju mirovinu između 2000 i 3000 kuna, a njih je - prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) - u svibnju bilo gotovo 630.000.

Sve to utjecalo je i na financijsku zaduženost umirovljenika. Doduše, točan se iznos ne može izračunati, ali, kako smo doznali u HZMO-u, u travnju je više od 104.000 umirovljenika imalo 141.316 različitih ustega s mirovina. Najviše je obustava zbog kredita (95.436), a potom obustava zbog sudskih i drugih zabrana te ovrha (33.022).

Mnogi traže pomoć u Centru za socijalnu skrb

Prema odgovoru koji smo dobili od ravnateljice zagrebačkog Centra za socijalnu skrb Marije Pavić, različite pomoći preko tog centra lani je dobilo 3989 umirovljenika. Najviše je doplataka za pomoć i njegu (1700), potom jednokratnih pomoći (1500), financiranje smještaja po domovima za starije i nemoćne (700), a stalnu pomoć primalo je 89 umirovljenika. No, to nije sve jer i Grad Zagreb, jednako kao i drugi gradovi, prema Zakonu o socijalnoj skrbi mnogima sufinancira režijske troškove stanovanja. Drugim riječima, i lokalni proračuni spašavaju umirovljenike od potpunog siromaštva jer osim što im sufinanciraju te troškove, neki od njih isplaćuju i božićnice te osiguravaju besplatan javni prijevoz.

Ipak, sve to nije dovoljno, ali umirovljenici ne žele pojedinačno iznositi vlastite probleme u javnost. Većina ih to pokušava riješiti preko umirovljeničkih udruga, pa je tako nedavno Matica umirovljenika pokrenula inicijativu da se umirovljenicima smanji radiotelevizijska pretplata, tj. da se ona obračunava prema primanjima umirovljenika. Tu su inicijativu podržali i klubovi zastupnika HSLS-a i HSU-a. Predlažu izmjenu Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, kojim se visina pretplate izračunava na osnovi prosječne plaće (1,5 posto te plaće). Klubovi su zatražili da se ta formula promijeni te da se umirovljenicima visina pretplate računa kao 1,5 posto prosječne mirovine koja iznosi nešto više od 2100 kuna. Ne zna se kad bi se taj prijedlog mogao naći na dnevnom redu Sabora, ali se pretpostavlja da bi se o njemu moglo raspravljati početkom jeseni.