Sve što je napravio, napravio je u pravo vrijeme. Vidošević nije u pravu, nije vrijeme za napad na Rohatinskog, ističe Branko Roglić, ugledni hrvatski poduzetnik, čiji Orbico posluje u 11 zemalja i zapošljava više od 2300 radnika, komentirajući televizijski istup Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK), s optužbama na račun Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke (HNB).

Vidošević je ustvrdio kako Rohatinski tri godine nije reagirao u krizi i kako smo danas u apsurdnoj situaciji da je najpopularnija osoba u zemlji, koju se sugerira kao spasitelja, osoba koja je s prethodnicima dovela do toga da imamo stotine tisuća nezaposlenih i da su cijele industrije nestale. Osvrćući se na rad HNB-a, Roglić ocjenjuje kako je Rohatinski vukao odlične poteze, osigurao je rezerve jer se pojavila manija investiranja u prazno i da to nije napravio, završili bismo u stečaju.

Guverner Željko Rohatinski posljednjih godina prednjači kao osoba od povjerenja hrvatskih građana, u pravo vrijeme znao je upozoriti na pogreške ekonomske politike i povući poteze koji su značili poticaj gospodarstvu, a pod paskom HNB-a hrvatski bankarski sustav i u doba krize sačuvao je svoju stabilnost. Ako i ima prigovora na rad HNB-a, malo tko će ih s imenom i prezimenom izreći u javnosti, a proteklih godina kritike su se najčešće odnosile na stabilan tečaj kune zbog čega trpe hrvatski izvoznici. Nadan Vidošević ostao je jedan od najžešćih kritičara rada HNB-a, no dodatni komentar, na naš upit poslan u HGK, nakon bure koja se digla nakon njegova televizijskog nastupa, nismo dobili.

Čvrst tečaj je problem izvoznika, ja bih ga klizio, trebalo je slijediti primjer drugih zemalja da se da daha izvoznicima. Ali, sad je to gotova priča, smatra Roglić. S tom ocjenom slažu se i u udruzi Hrvatski izvoznici. Od 2000. do 2007. godine tečaj je došao sa 7,7 kuna za jedan euro, na 7,2 kune, a daje išao prema osam kuna, izvoznicima bi bilo puno lakše. No, kad je izbila kriza, teško je manipulirati tečajem, ocjenjuju u Hrvatskim izvoznicima. Branko Grčić, gospodarski strateg SDP-a, ističe kako je u dugom roku od Programa stabilizacije do početka krize monetarna politika bila previše orijentirana očuvanju stabilnosti tečaja i niske stope inflacije.

Po mojoj procjeni i po ocjeni drugih analitičara, zanemareni su ciljevi koji se vezuju uz realni sektor - razvoj domaćega gospodarstva, domaće industrije, odnosno gospodarskog rasta i zaposlenosti. Takva politika nije bila dovoljno stimulativna za razvoj domaće proizvodnje. Naprotiv, uvjetovala je ekspanzivan rast jeftinog uvoza i ekspanzivan rast vanjskog duga. Drugo bitno obilježje te politike bila je svojevrsna neselektivnost u odnosu na kreditnu ekspanziju, što je dovodilo do značajnijeg rasta zaduživanja stanovništva u financiranju potrošnje iznad vlastitih mogućnosti, dok se u drugom planu našao gospodarski sektor s relativno nepovoljnim uvjetima financiranja.

To je drugi moment koji je ugrozio gospodarstvo, kazuje Grčić, dodajući da se ipak nastojanje HNB-a da imobilizira jedan dio izvora bankarskih kredita i ograniči rast aktive pokazalo u krizi dobrim rješenjem s obzirom da su rezerve bile dovoljne za održavanje stabilnosti financijskog sustava i posebno za održavanje međunarodne likvidnosti. U tom smislu intervencije HNB-a u vremenu krize bile su dobrodošle u povećanju likvidnosti u sustavu.

Tu bih podržao opći stav HNB-a i guvernera da je u tome trebalo još selektivnije pristupiti kako dodatna likvidnost na tržištu ne bi u najvećoj mjeri otišla za financiranje deficita i javnog duga države, odnosno za krpanje proračunskih rupa, a kako se ne bi dogodilo s druge strane istiskivanje gospodarstva, što se, na žalost, dogodilo. Tu dijelom snose odgovornost bankarski sektor, koji je, vodeći se procjenom rizika, ipak većinu novca plasirao državi, odnosno Vlada koja nije imala snage kreirati ozbiljnije reforme i tako smanjiti deficit i potrebe za financiranjem, zaključuje Branko Grčić.

Prgin: Podrška
Mi smo pretežiti izvoznici i voljeli bismo daje tečaj drugačiji, ali mi imamo i kredite. Sto bismo dobili na tečaju, izgubili bismo na kreditima. Podržavam guvernera Rohatinskog, jako puno je pomogao i zahvaljujući njemu u bankarskom sektoru nije došlo do krize. Mi smo imali krizu nesnalaženja u vremenu i prostoru, danas pozdravljam neke Vladine mjere, ali one kasne godinu dana - ističe Coran Prgin, predsjednik NCP grupe.

Kulić: Novi dug
Makroekonomist dr. Stavko Kulić ne spada u klub obožavatelja poteza guvernera Rohatinskog: posljednja odluka guvernera, koji je hrvatskom bankovnom sustavu dao na raspolaganje oko 6,3 milijarde kuna, za kreditiranje projekata u gospodarstvu, za dr. Kulićaje tek novi prilog daljnjem guranju u dužničko ropstvo.

Mogao i više
Monetama politika u zadnjih šest-sedam godina mogla je napraviti više i kvalitetnije u prilog razvoja gospodarstva. Također treba istaknuti da su neki HNB-ovi potezi smanjili određenu devastaciju financijskog sektora, međutim, smatram da je osnovna pogreška ekonomske politike u cjelini u tome što su monetama i fiskalna politika postale cilj, a ne sredstvo za ostvarivanje pozitivnog cilja, smatra Dragan Kovačević (HNS).