Hrvatska je nesklona reformama, nakon financijske krize ništa više neće biti kao prije, a dinamiziranje rasta je najveći izazov koji je pred nama, tri su poruke koje je Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, iznio na današnjem forumu u zagrebačkom Westinu, na kojem je bilo govora o zadnjim zadaćama koje Hrvatska mora ispuniti prije ulaska u EU.

Škreb smatra da je većinu stvarnih reformi Hrvatska provela iz dva razloga - jer su joj nametnute uvjetima izvana (EU, MMF...) te iz razloga što, kada se dogodi velika kriza, kao što je ova financijska, uglavnom nema drugog izbora nego provesti reforme.

Njegov je stav da moramo 'endogenizirati reforme', jer s ulaskom u EU prestaje motiv reforme. Objasnio je to na primjeru braka: 'Vjenčanje traje jedan dan, a onda slijedi brak, stalna borba i vječno prilagođavanje'. Stoga, smatra on, treba endogenizirati potrebu za reformama.

'Prema mom osobnom mišljenju da su banke ostale državne, mi danas ne bi pričali o problemima brodogradnje nego bankarskog sustava', kazao je Škreb, dodavši kako problemi s brodogradnjom nisu ništa novo te da je on o njima pričao još davne '81.

Škreb isto tako kaže kako se 'vara onaj koji misli da će nakon krize biti povratak na business as usual', jer ekonomija nakon krize neće biti ista.

Dodao je kako procjene PBZ-a kažu kako do 2015. godine očekuju upola niže stope rasta u EU, od 2 do 2,5 posto. S obzirom da smo rasli po modelu vanjske zaduženosti, moramo dinamizirati izvoz, kaže Škreb.

Napomenuo je i kako brojke, točnije Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2010.-2011., pokazuju kako 's našim tržištem očito nešto nije u redu, ili nas barem tako drugi percipiraju'. Šok terapija jedan je dio dinamiziranja reformi, kazao je, dodavši kako je ključna stvar što prije ući u EU, ali da to ne rješava sve probleme Hrvatske.