Prema prvom čovjeku SDP-a Zoranu Milanoviću Hrvatska ne bi trebala žuriti s usvajanjem eura nakon što uđe u EU. "Euro ostaje dugoročni cilj, a Hrvatska se treba usredotočiti na jačanje gospodarstva nakon dvije godine recesije", izjavio je za Bloomberg. Milanović kaže da strateške kompanije poput nacionalnih distributora i komunalnih poduzeća trebaju ostati u rukama države. Put Hrvatske iz krize vidi u zadržavanju proračunskih rashoda na oko 120 milijardi kuna te obuzdavanju zaduživanja države, ali uz otvaranje radnih mjesta i privlačenje stranih ulaganja.

Sumnjičavi prema politici
Analitičari, čini se, nisu baš uvjereni da iza poruka političara vezanih uz fiskalnu konsolidaciju, otvaranje novih radnih mjesta i priljev stranih ulaganja stoji i spremnost ili politička snaga za neugodne reforme nužne za povećanje konkurentnosti, pa i privlačenje stranih ulaganja. Glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja tako je, također za Bloomberg, rekao da će socijaldemokrati ili tko već bude formirao iduću vladu "vjerojatno biti prisiljeni obratiti se MMF-u" kako bi se ojačao oporavak u okolnostima dužničkih kriza u eurozoni. Izglednim smatra i da bi država morala ići na prodaju državne imovine kako bi povećala prihode pa bi se, kaže, "iznenadio ako se velika državna poduzeća ne bi prodala za idućeg mandata". U Hrvatskoj se MMF svako malo priziva iako ono na čemu bi Fond inzistirao dobro znamo i sami da nam je činiti, od smanjivanja deficita i stabiliziranja javnog duga do smanjivanja ulagačkih barijera i poticanja konkurentnosti kroz reforme. "To je kao da unaprijed kažemo da smo glupi, odnosno da ćemo raditi upravo suprotno od onoga što treba i što znamo da treba, a na to nas, k tome, redovito podsjećaju i rejting agencije, i Europska komisija, i MMF kroz redovne konzultacije...", kaže jedan iskusni ekonomist. Međutim, dvojbe vezane uz MMF ponajprije su očito pitanje (ne)povjerenja u političku snagu i reformski kapacitet vladajućih garnitura političara u nas. Tako Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da je za stav prema pitanju ulaska ili neulaska u aranžman s MMF-om važno hoće li ishod parlamentarnih izbora biti tijesna ili uvjerljiva pobjeda neke političke opcije.

Percepcija rizičnosti zemlje
"Mislim da bi 20-ak mandata razlike mogla biti komforna većina s kojom bi se iduća vlada, neovisno o tome iz koje političke garniture bude, mogla uhvatiti ozbiljnih i radikalnih promjena u segmentima koje je nužno racionalizirati da bi Hrvatska zadržala prihvatljivu razinu percepcije rizičnosti kod međunarodnih investitora. Budući da se radi o nepopularnim potezima, tijesnom većinom glasova na njima je teško ustrajati labavim i trgovini sklonim koalicijama i u tom slučaju bi bilo bolje nakon izbora ne gubiti previše vrijeme već ući u aranžman s MMF-om", smatra Lovrinčević. Dodaje kako je dovoljno vidjeti razine premije rizika (petogodišnji CDS za Hrvatsku je na oko 420-430 bodova) koje pokazuju da nas međunarodni investitori doživljavaju rizičnijima nego što to najčešće misli domaća politika.