Erste & Steiermarkische Bank u prvom je tromjesječju ove godine ostvario rast dobiti 6,3 posto, dok je Privredna banka Zagreb dobit iz kraja prošle godine smanjila 10,1 posto. Obje su banke, međutim, zabilježile pad neto kamatnih prihoda koji je posebno izražen u Erste banci smanjivši ih u prvom čak 42,7 posto. Iz njihovih je objašnjenja više nego jasno da su banke utočište i svježi novac u nesigurnim i nelikvidnim vremenima potražile u građanima, točnije njihovim štednjama, koje su privukle sve većim kamatama. U Erste-u znatno smanjivanje objašnjavaju velikim kamatnim troškovima, a u PBZ-u, koji je zabilježio 3,9 posto manji neto kamatni prihod, tvrde da su smanjenju pridonijele općenito veće kamatne stope na depozite građana, kao i stope na tržištu novca. Zagrebačka banka, kao najveća banka u Hrvatskoj, također bilježi pad kamatnih prihoda iz istog razloga kao i PBZ i Erste.

Brži rast kamatnih stopa na depozite u odnosu na rast kamatnih stopa na odobrene kredite, doveo je, između ostalog, do pada kamatnih prihoda, izjavili su u Zabi prije nekoliko dana, dodajući daje banka povećanjem kamatnih stopa na depozite nastojala osigurati dodatne izvore sredstava. Banke su uspjele u svojem naumu te bilježe povećanje depozita među građanstvom, ali su s druge strane suočene sa snažnijim padom depozita u segmentu poduzetnika, što je na koncu utjecalo na smanjenje ukupnih depozita.

Financijska kriza očito je uzdrmala poduzetnike koji su, kako su neki od njih ranije izjavljivali, počeli trošiti vlastite rezerve kako bi lakše prebrodili krizu likvidnosti. Takav trend pokazuju i Ersteovi podaci u kojima je vidljiv pad depozita u segmentu poslovanja s gospodarstvom. Iako depoziti građanstva bilježe rast depozita do 9 posto, pad u sektoru gospodarstva bio je dovoljno velik da ukupni depoziti u odnosu na kraj godine padnu 2,1 posto, na 29,5 milijardi kuna. Iako i PBZ bilježi pad ukupnih depozita, i u toj drugoj najvećoj banci u Hrvatskoj zadovoljni su povećanjem oročenih depozita, koji su u tri zadnja mjeseca povećani za 1,2 milijarde kuna. Oročeni depoziti čine najveći dio depozita te su na kraju ožujka iznosili 31,3 milijarde kuna. Dobar rast prihoda banke i dalje ostvaruju od naknada. Neto prihod od naknada i provizija u PBZ-u veći je za 8,1 milijun kuna, odnosno 8,8 posto zbog, kako kažu, porasta prihoda od platnog prometa i kartičnih transakcija, što je u velikoj mjeri ublažilo smanjenje naknada po brokerskim uslugama, odnosno uslugama korporativnog financiranja.

Neto prihod od Ersteovih naknada povećan je 2,4 posto, na 76,3 milijuna kuna. Obje banke, suprotno očekivanjima mnogih analitičara, i dalje bilježe povećanje kredita. Tako su ukupni krediti Erstea u prvom tromjesečju iznosili 30,9 milijardi kuna, što je 4,8 posto više nego na kraju 2008. godine, a 17 posto više nego u istom razdoblju lani. PBZ je plasman kredita povećao 4 posto te je njihova ukupna vrijednost na kraju ožujka ove godine iznosila 63,3 milijarde kuna. Financijska kriza i nepovoljni uvjeti na financijskom tržištu polovično su utjecali na prihode od trgovanja. Erste banka tako je u prvom tromjesječju zabilježila dobit 215 milijuna kuna u tom dijelu poslovanja. Za usporedbu, samo tri mjeseca ranije gubitak je iznosio 53 milijuna kuna.

PBZ je u prva tri mjeseca uvećao gubitak u tom dijelu, na 52,5 milijuna kuna. Banka je zabilježila neto negativni rezultat od aktivnosti trgovanja zbog nepovoljnih kretanja na domaćem tržištu i na inozemnim tržištima kapitala tijekom prvog tromjesečja, koja su rezultirala nerealiziranim neto negativnim efektima revalorizacije vrijednosnih papira, komentiraju u PBZ-u. Aktiva obje banke u prva je tri mjeseca smanjena. Privredna banka Zagreb pritom je zabilježila nešto manju stopu smanjenja, 0,6 posto, na 63,3 milijarde kuna. Erste je zabilježila veću stopu smanjenja aktive, 2,6 posto, zbog čega je njezina ukupna imovina pala na 44,4 milijarde kuna.

Troškovi obje banke u tri mjeseca zabilježili su rast. U segmentu troškova PBZ je zabilježio blagi rast 4,8 posto u odnosu na 2008. godinu, što je rezultat povećanog napora u efikasnijem upravljanju troškova, kao i ograničenju rasta administrativnih troškova, tvrde u PBZ-u, ističući da je banka u predmetnom razdoblju zabilježila nešto veći trošak osiguranja depozita klijenata kao posljedicu izmjena i dopuna Zakona o osiguranju depozita. Iz jedne i druge banke poručuju da veliku pozornost posvećuju racionalizaciji poslovanja i kontroli troškova. Ističu da je zabilježeno daljnje poboljšanje omjera troškova i prihoda, sa 48,5 posto u prvom tromjesečju 2008. na 46,2 posto u prvom tromjesečju 2009. Omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja za prvi kvartal u PBZ-u iznosi 50,8 posto i manji je 0,1 postotni bod u odnosu na prethodnu godinu.