Unatoč znacima stabilizacije financijskog sustava u SAD-u, tamošnje banke i dalje su ugrožene zbog milijardi dolara 'teških' zajmova u njihovim bilancama, pa bi ih još moglo propasti u slučaju pogoršanja situacije u gospodarstvu, upozorio je kongresni panel.
U svojoj najnovijoj procjeni, panel američkog Kongresa zadužen za nadzor provedbe programa spašavanja financijskog sustava od propasti - TARP, upozorava da američke banke i dalje imaju mnogo rizičnih zajmova neizvjesne vrijednosti.

Poraste li snažno stopa nezaposlenosti ili se dogodi kolaps na tržištu komercijalnih nekretnina, čega se mnogi ekonomisti pribojavaju, bankarski sustav ponovno bi mogao izgubiti stabilnost.

"Financijski sustav ostaje ranjiv na krizne uvjete", stoji u izvješću panela koje će biti danas objavljeno.

Taj panel uspostavljen je kao dio TARP-a, s ciljem da se osigura dodatni nadzor primjene tog programa vrijednog 700 milijardi dolara, uz postojeći nadzor posebnog inspektora zaduženog za TARP i redovitu reviziju Ureda američke vlade za odgovornost.

U izvješću panela navodi se da brojni napori američke vlade na uspostavi stabilnosti financijskog sustava daju rezultate, među kojima su i ulijevanje novog kapitala u banke, povećanje nadzora kapitalne adekvatnosti te testiranje na stres većih financijskih institucija.

No, panel ističe da plan javno-privatnog partnerstva dizajniranog za kupnju loše imovine banaka tek treba biti realiziran.

Također, napominje da su banke s lošom imovinom u svojim bilancama i dalje ranjive.

"Financijska stabilnosti ostaje pod rizikom ako se temeljni problem loše imovine ne riješi", navodi panel u svojim procjenama.

Male banke posebno su ranjive, ističe se u izvješću. Naime, problematična imovina koja pritišće njihove bilance općenito je u obliku cjelovitih zajmova, a ne obveznica pokrivenih hipotekama. A glavni program američkog ministarstva financija za kupnju loše imovine cilja upravo na te obveznice, a ne na tzv. cjelovite zajmove.

Dodatno, regionalne i manje banke imaju veću količinu zajmova odobrenih za kupnju komercijalnih nekretnina, koji predstavljaju potencijalnu prijetnju zbog moguće visoke stope neplaćanja tih kredita.

Naime, vlasnici trgovinskih centara, hotela i uredskih prostora prestaju plaćati te zajmove u alarmantno visokom broju, a ne očekuje se ni da će kriza na tržištu komercijalnih nekretnina dosegnuti dno u iduće tri godine.

Po podacima Feda, prošle godine stopa neplaćanja tih kredita udvostručena je na sedam posto, jer većina kompanija smanjuje svoje aktivnosti a mali trgovci zatvaraju trgovine.

Stoga panel smatra da bi manje banke također trebale biti podvrgnute testu na stres a trebala bi im se pružiti i podrška u vidu kapitala kao i velikim financijskim institucijama.

Japanu ne prijeti deflatorna spirala

Guverner središnje japanske banke Masaaki Shirakawa danas je izjavio kako ne vidi rizik od klizanja Japana u deflatornu spiralu.

Na svom današnjem redovitom zasjedanju, Bank of Japan zadržala je ključnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,1 posto, kao što se i očekivalo. Ekonomisti se slažu u procjenama da Bank of Japan neće podizati kamatne stope prije 2011. godine.

Na novinskoj konferenciji nakon zasjedanja Shirakawa je ocijenio da niske kamatne stope te primjena mjera kojima se podržava financiranje korporacija, pomažu u sprječavanju širenja jaza između stvarnog i potencijalno BDP-a, a time ujedno ublažava i pritisak na daljnji pad cijena.

"Vodimo brigu o održavanju stabilnosti financijskog sustava i da ne padnu srednjoročna i dugoročna inflatorna očekivanja. Ne zadovolje li se ta da faktora, mogla bi se pojaviti deflatorna spirala. No, u ovome trenutku Japan nije suočen s rizikom od toga. No, pažljivo pratimo cjenovne trendove jer pad cijena osnovnih potrošačkih roba ubrzava", kaže Shirakawa.

Cijene osnovnih potrošačkih roba u Japanu u lipnju su pale 1,7 posto na godišnjoj razini, pri čemu najveću ulogu u tome ima smanjivanje potražnje kućanstava.