Norveški Verdispar, dio grupe Emerging European Land Development (EELD), najveći je investitor iz te zemlje u Hrvatsku. Njihovih 90 milijuna eura potrošenih za kupnju zemljišta i gradnju trgovačkog centra Lumini gotovo je cjelokupan iznos norveškog ulaganja u Hrvatsku. U pripremi još imaju projekte poslovnih tornjeva u Zagrebu, veliko ekološko naselje u Kupincu, gradnju triju stambenih nebodera uza Savu u Zagrebu i dva logistička centra, u Benkovcu i Kupincu. Ukupna ulaganja za razvoj svih projekta mjere se u milijardama kuna. Eirik Forthun je od početka svibnja novi izvršni direktor EELD-a, zadužen za Hrvatsku. U povodu posjeta norveškoga kralja Haralda V. i kraljice Sonje, za Poslovni dnevnik ekskluzivno iznosi planove grupacije u Hrvatskoj.

Što očekujete od posjeta norveškoga kralja Zagrebu i poslovnog foruma koji se tom prilikom održao?
Očekujemo povećani fokus na robnu razmjenu Hrvatske i Norveške. Za nas je važno ostvariti nove kontakte s mogućim partnerima, dobavljačima, političarima i predstaviti naše projekte. Kao norveškim investitorima posebno nam je drago da je tako visoka delegacija posjetila Hrvatsku. To je dobar znak za nas kao ulagače, ali i Hrvatsku koja će uskoro biti članica Europske unije.

Zašto se Verdispar odlučio investirati u Hrvatsku prije četiri godine?
Tada su mnoge zemlje u cijelom svijetu tražile investitore i prezentirale svoje projekte i svi su mislili da će gospodarstvo rasti, a mi smo prepoznali prilike upravo u Hrvatskoj. Imali smo lokalne kontakte i poznavali zemlju. U Oslu su nam prezentirali mogućnosti i mi smo odlučili doći.

Koliko ste zemljišta kupili u Hrvatskoj?
Oko 2,6 milijuna četvornih metara, a najviše otpada na naselje Kupinec - 2,3 milijuna kvadrata. Cjelokupni portfelj EELD-a u Hrvatskoj sastoji se od pet razvojnih projekata.

Koliko planirate investirati i u kojem roku?
Činjenica je da ne možemo investirati u svih pet projekata istodobno. Koliko točno novca ćemo uložitijoš ne možemo reći jer imamo kratkoročne, ali dugoročne projekte poput naselja Kupinec. Prioritet nam je ove godine završiti trgovački centar Lumini u Varaždinu (45 mil. eura, op. a), a onda 2012. idemo u gradnju Ozonia, poslovnih tornjeva u Zagrebu (oko 70 mil. eura, op. a.). Za ostale ne mogu reći točne iznose jer trenutačno redefiniramo strategiju za Hrvatsku koja treba reći koji će biti sljedeći prioriteti. Promijenila se situacija na tržištu od vremena kada smo kupovali zemlju i zato smo zasad fokusirani na prva dva projekta, a ostali su na duži rok. Hrvatska nam je prioritet. Svi projekti bit će dovršeni i ostaju u našem portfelju. Za pojedine projekte tražit ćemo partnere.

Jeste li pogriješili kupujući zemljišta kada su njegove cijene bile na vrhuncu?
Samo zemljište bi vjerojatno danas bilo jeftinije, ali mi smo s njim napravili dodanu vrijednost kroz urbanističke planove pa je teško reći jesmo li pogriješili. Trenutak kupnje je možda bio pogrešan iz ove perspektive, ali danas su i cijene građenja niske pa dolazimo do većeg balansa. Primjerice, smatramo da smo i s cijenom zemljišta i građenja s Luminijem dobro prošli.

Imate dva logistička centra u portfelju, u Benkovcu i Kupincu, no investitori se žale da ih je u Hrvatskoj skupo razvijati zbog komunalnih davanja.
Zemljište za Benkovac je već potpuno priređeno, a imamo i kontakte s norveškim dobavljačima koji već imaju gotove sustave za gradnju logističkih centara. Riječ je o uzorku koji se slaže poput lego-kockica, pa ne bi trebalo biti posebnih problema s troškovima. Koristit će se i inovativna tehnologija koja će donijeti uštede zakupcima. Iako imamo dobre lokacije, za početak gradnje čekamo popravljanje stanja na tržištu.

Iako Vedrispar ima običaj kupovati već završene objekte, to niste radili u Hrvatskoj. Znači li to da se više isplati sam graditi?
Zaključili smo da imamo veći povrat investicije razvojem projekata nego da u Hrvatskoj kupujemo "cash flow". Njega se može kupiti diljem svijeta, pogotovo u Norveškoj. Razvojem projekata je rizik veći, ali je veći i povrat.

Kakva su vam iskustva dosad u Hrvatskoj, s kojim problemima ste se susreli i jeste li imali poteškoća s lokalnim upravama?
Imamo jako dobra iskustva s lokalnom zajednicom u Varaždinu, sve dozvole su bile izdane na vrijeme i sva procedura nam je bila objašnjena. Vlasti se ponašaju profesionalno, no imali smo manjih problema koji se mogu pojaviti na svakom tržištu. Poslovna kultura je drukčija i problemi su se pojavili s prodavačima ili dobavljačima. Poslovni običaji su drukčiji nego u Norveškoj i nismo to mogli predvidjeti. Vjerujemo da će to naši odvjetnici riješiti. Mi poštujemo hrvatske zakone i očekujemo i od partnera u Hrvatskoj da ih poštuju.

Zašto je prošli menadžment dobio otkaze u Hrvatskoj?
Nismo bili zadovoljni nekim pojedinostima u vođenju poslova i odlučili smo promijeniti menadžment. Sada imamo novi tim koji izvrsno funkcionira i nastavljamo s aktivnostima prema planu koji smo definirali na razini grupe u Norveškoj.

Kako ćete voditi posao iz Osla ovdje u Zagrebu?
Bit će pomalo teško, ali bit ću često ovdje jer je odlučeno da ljudi iz Norveške češće dolaze u Hrvatsku i kontroliraju provedbu projekata.

Što vas konkretno privlači u Hrvatskoj i za investiranje i za življenje?
Kad gledate Hrvatsku sa sjevera Europe, to je vrijeme, temperatura, općenito klima, ali i ljudi su jako bitni. Svi su topli, otvoreni i susretljivi. Osjećamo se ovdje ugodno i sigurno. Komuniciramo vrlo jednostavno iako imamo drukčiju poslovnu kulturu i običaje. Život je ugodan. Mislimo da je geografska pozicija Hrvatske jako povoljna i zato smo počeli razvijati naše poslove u Hrvatskoj.

A kakva je percepcija Hrvatske u očima norveških investitora, znaju li kakva smo zemlja?
Norveški investitori imaju dosta informacija o Hrvatskoj kroz vrlo detaljne prospekte. U društvu je dobro poznato da imate predivno more i otoke. Gradovi poput Splita i Dubrovnika su turističke destinacije, ali ste prepoznati i kroz dobru nogometnu momčad i općenito timske sportove. Osim toga moja majka je provela šest mjeseci kao medicinska sestra u Vukovaru. Vjerujem da Norvežani imaju jako dobro znanje o hrvatskoj kulturi i gospodarstvu. Prepoznati ste i kao zemlja koja pripada zapadnoj Europi iako je u jugoistočnoj.

Koji ukupni kapital imate na raspolaganju za investicije u ovoj godini?
Na kapitalu stalno radimo. Treba naglasiti da smo sve investicije u Hrvatskoj, uključujući i gradnju Luminija odradili vlastitim sredstvima, uz tek manju pomoć banke. U tome je upravo naša snaga jer nas ne nagriza dug kao mnoge pogođene krizom. Za daljnje investicije će se tek donijeti odluka o tome koliki će biti omjer vlastitoga kapitala i novca iz banaka. Sada je došlo vrijeme kada su banke opet otvorenije za suradnju i planiramo dio rješavati takvim oblikom financiranja.

EELD stvorili privatnici
Koja je struktura vlasništva EELD-a, Verdispar se nakon dolaska percipirao kao tvrtka norveškog milijardera Halvora Olsena?
Imamo gotovo 700 investitora, od čega su oko 90 posto privatni novac, a ostatak su institucionalni investitori. Nema jednoga većinskog vlasnika, no gospodin Olsen je imao ideju i privukao investitore. Nitko nema više od 10 posto pojedinačno.