Ulaskom u Europsku uniju mnoge kompanije očekuju bolje poslovne uvjete, rast poslovanja, jednom riječju prosperitet. Iako je Unija u teškim trenucima, a državama članicama hara najveća kriza od prve polovice prošloga stoljeća, mnogi hrvatski poduzetnici nadaju se što bržem ulasku jer im je to u ovim trenucima posljednja slamka spasa. No ne priželjkuju svi skori ulazak u Europsku uniju. Naime, kada Hrvatska postane punopravna članica elitnoga kluba Staroga kontinenta, većina međunarodnih otpremnika u Hrvatskoj, poznatih kao špeditera, ostaje bez posla. Granice se brišu, Hrvatska ulazi u novu teritorijalnu cjelinu i carinski režim, stoga potreba za većinom usluga koje pružaju špediteri više neće biti potrebna. "Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju izvjesno je zatvaranje carinskih ispostava/odjeljaka koji se sada nalaze na graničnim prijelazima između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, odnosno Republike Hrvatske i Republike Mađarske. Time prestaje potreba za poslovima carinskog otpremnika (carinskog zastupnika) na odnosnim graničnim prijelazima", objasnila je Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore. No ona nije toliko pesimistična za budućnost ove branše.

Slovenska iskustva
"Ova situacija ne znači i nestanak ove djelatnosti jer se ona i sada obavlja i dalje će se obavljati i na drugim mjestima i vezano za robu koja se izvozi u zemlje ili se uvozi iz zemalja izvan Europske unije", kaže Herceg. Budući da su glavni vanjskotrgovinski partneri iz Italije, u koju su domaće kompanije prema šestomjesečnim podacima HGK-a izvezli 5,49 milijardi kuna, a uvezli 8,41 milijardu, i Njemačke, u koju su izvezli 3,31 milijardu, a uvezli 6,68 milijardi, granice s tim državama više neće postojati, a potreba za špediterima postat će sve manja. "Treba očekivati da će tvrtke ostati bez poslova carinskog zastupanja koje sada obavljaju na navedenim graničnim prijelazima, ali i dijela poslova koje sada obavljaju u 'unutrašnjosti', a vezana su za robu koja se izvozi u Uniju ili uvozi iz nje", ističe Herceg. U takvoj situaciji mogla bi se očekivati masovna gašenja špeditera. Kako nam kaže direktor manje špediterske tvrtke, 70 posto njihovih kolega u Sloveniji stavilo je ključ u bravu. "U Sloveniji je 70 posto špeditera propalo. Deset posto preuzele su velike tvrtke, ostali su životarili i pripojili se drugim tvrtkama", kaže naš sugovornik. Za to postoji razlog.

Prema podacima HGK prošle je godine na tržištu bila 481 mala tvrtka koja se bavila špedicijom, što je za njih sedam više nego 2007.; njihov ukupni prihod iznosio je 1,7 milijardi kuna. To je 109 milijuna manje nego 2007. godine. Isto tako, promatrajući na razini cijele djelatnosti, ukupni prihodi 492 tvrtke koje imaju registriranu tu djelatnost pali su za 15 posto. Prošle su godine uprihodili 3,58 milijardi kuna. "Otpremnici će sami morati iznaći najbolja rješenja za sebe uzevši u obzir poslove bez kojih bi mogli ostati i mogućnosti prema kojima bi se mogli usmjeriti u planiranju daljnjeg poslovanja", kaže Herceg. Ističe kako ne postoje službeni pokazatelji koliki bi broj carinskih zastupnika ostao bez posla zbog promjena do kojih će doći zbog ulaska u Uniju.

Mali već propadaju
"Ovisi od otpremnika do otpremnika, odnosno o tome koliko je koji otpremnik zastupljen na graničnim prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj, u kojoj mjeri se njegovo ukupno poslovanje kao carinskog otpremnika odnosi na robu koja se izvozi u Europsku uniju ili uvozi iz nje, te može li se za iste djelatnike pronaći drugo rješenje unutar tvrtke", objašnjava Herceg. "Mali su već počeli propadati, stoga srednje i velike tvrtke uzimaju kvalitetne komitente. Bez logističkog centra nema spasa. No koji će špediteri sami sada napraviti takav centar?" pita se naš sugovornik. Naime, jedna od slamki spasa špeditera je promjena djelatnosti u kojoj se fokus stavlja na transport i logistiku. To su napravile i velike strane kompanije koje su posljednjih nekoliko godina počele poslovati u Hrvatskoj. Za usluge transporta, logistike i slično ne naplaćuju izravno uslugu špedicije, nego su tu cijenu "ukomponirali" u ukupnu cijenu. Osim brojne konkurencije velikih tvrtki, mali i srednji špediteri u lošu su se situaciju doveli svojom krivicom, kazao je naš sugovornik.

"Nema jedinstvenog ceha koji bi zaštitio cijenu špedicije u Hrvatskoj. Postoje čak i granični prelazi na kojima se nekoliko špeditera dogovorilo o minimalnoj cijeni. Stoga ne postoji mogućnost da itko napravi manju carinu od primjerice 300 kuna. Danas špediteri rade carinu po 120-150 kuna, što je smiješno", kaže. Osim dampinških cijena špediteri rade i na crno, rade u mirovini i među njima vlada velika nelojalnost. Špediteri koji su s jedne strane suočeni s velikim problemima između sebe, a s druge s otvaranjem granica nemaju svijetlu budućnost. Konsolidacija među njima je neizbježna, samo je pitanje tko će opstati. "Izvoz u treće zemlje jedini je posao koji preostaje špediterima. No to će preuzeti veliki. Malima ostaju luke, prekomorski transport - luke Rijeka, Koper, Ploče...", zaključuje naš sugovornik.

Prepušteni sami sebi
Nema sustavnog restrukturiranja
"Prema iskustvima iz Mađarske i Slovenije, u navedenim zemljama nije bilo posebnih sustavnih programa koji bi pomogli u restrukturiranju ovih tvrtki i zapošljavanju onih koji su ostali bez posla u ovoj djelatnosti. Upućivani su na redovne programe koji podržavaju restrukturiranje poslovnih subjekata ili prekvalifikaciju zaposlenika", objašnjava Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore. Herceg ističe da ni u Hrvatskoj nema sustavnog rješavanja problematike, a ne treba ga ni očekivati.

Otpremnici postaju logistički operateri
"Otpremnici za koje je izvjesno da bi zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju mogli ostati bez svih ili dijela poslova koje su do sada obavljali upućuju se na preobrazbu u logističke operatere ili specijalizaciju za druge poslove osim carinskog zastupanja, iz djelokruga otpremništva i logistike, na iznalaženje poslova vezanih uz robne tokove izvan Europske unije, na iznalaženje sredstava za restrukturiranje poslovanja, prekvalifikacije zaposlenih, preusmjeravanje zaposlenih u druge djelatnosti i slično", kaže Herceg.