ZAGREB - Američki dolar, jedna od tri svjetske valute koje su u vrijeme krize imale status sigurnog utočišta, prošli je tjedan izgubio više od pet posto vrijednosti. Bio je to najgori tjedan za dolar u posljednje 24 godine. Ulagači su reagirali vrlo burno zbog straha da će tržište biti preplavljeno “zelenim” novčanicama nakon što su Federalne rezerve donijele odluku u njihovu štampanju kako bi država mogla kupiti državne obveznice i vrijednostne papire. Time je vraćen i rizik od inflacije.

Oslabjeli franak i jen

Ulagači pomalo gube vjeru u dolar zbog velike fiskalne potrošnje i zaduženosti američke ekonomije s jedne strane te nedostatka kapitala u svijetu koji bi je podržao s druge strane. Druga dva dobitnika za vrijeme krize - švicarski franak i japanski jen - posljednjih su tjedana također izgubili dosadašnji sjaj. Zabrinuta zbog utjecaja snažnog franka na ekonomiju, Švicarska središnja banka je intervenirala i u jednom danu srušila vrijednost valute za oko tri posto. Time se otvorilo pitanje hoće li istim putem krenuti i druge zemlje, prije svega Japan, kojima bi deprecijacija također dobro došla. Niz pokazatelja da je japanska ekonomija u dubokoj recesiji ohrabruju očekivanja da će i japanska centralna banka intervenirati ne bi li oslabila jen.

Nova odredišta

Uslijed rastuće nesigurnosti ulagači su počeli tragati za novim sigurnim odredištem. Na horizontu se javljaju nove privlačne “luke”, a prema Financial Timesu, to bi mogle biti norveška kruna, australski dolar i zlato. - Utočište je u norveškoj kruni. To je najvjerojatnije najbolja valuta na svijetu. Očekujemo njezin rast u sljedećih 18 mjeseci - rekao je David Bloom iz HSBC za Financial Times.

Analitičari tvrde da je kruna među 10 svjetskih valuta kojima se najčešće trguje. To je malo iznenađujuće s obzirom na to da je u prosincu kruna pala najniže u odnosu prema euru jer je pad cijene nafte negativno utjecao na valutu. Sa stabilizacijom cijena nafte, ojačala je i valuta. Analitičari tvrde da bi kruna u idućih godinu i pol mogla jačati. Norveška ima veliki suficit na računu platne bilance, a njezina centralna banka nije sklona štampanju kruna, poput drugih zemalja koje na taj način rješavaju problem krize, ali time ujedno potiču inflaciju.

Utjecaj crnog zlata

Neki analitičari ipak nisu tako sigurni u norvešku krunu zbog njezine naslonjenosti na naftu, a i njezina pada prema dolaru i euru nakon izbijanja krize. Stoga više tipuju na australski dolar iza kojeg stoji vrlo zdrava ekonomija, s proračunskim suficitom od 1 posto BDP-a u vrijeme kada mnoge zemlje imaju ogromne deficite. Kao treće sigurno utočište smatra se zlato koje bi moglo profitirati zbog turbulencija kroz koje prolazi papirnati novac. Pojedini analitičari podsjećaju da sadašnju uzdrmanost američkog dolara, ali to ne treba uzimati ozbiljno. James A. Hyerczyk smatra da je pad dolara tek privremenog karaktera te da ostaje “najbolja valuta na svijetu”.

Fluktuacije tečajeva

Ulagači će shvatiti, kaže, da je nakon mjera Federalnih rezervi američka ekonomija korak bliže oporavku. Istodobno, druge ekonomije i dalje tonu. Današnji “monetarni kaos”, kako nervozno kretanje svjetskih valuta naziva UN-ova agencija za trgovinu i razvoj UNCTAD, ima mnogo teže posljedice za globalnu ekonomiju. Drastične fluktuacije valutnih tečajeva, ustvrdio je prošlog tjedna UNCTAD, pogađaju zarade kompanija, a zaprijetile su i propadanjem cijelih ekonomija, poput onih u Istočnoj Europi. Stoga je pozvao zemlje na koordiniranu akciju kako bi stabilizirali tečajeve i na taj se način suprostavile novom valu globalne krize.