Na kraju veljače ukupni su krediti iznosili 273,7 milijardi kuna, što je 7,8 posto više nego na kraju veljače prošle godine te 0,3 posto više u odnosu na kraj 2010., pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke koji se prenose u publikaciji RBA Dnevne financijske vijesti.

Godišnjem rastu kredita najviše su pridonijela trgovačka društva čiji su krediti dosegnuli 109,4 milijarde kuna (+9,3 posto), što bi moglo upućivati na ulazak u novi poslovni ciklus i početak novog proizvodnog procesa. Tome u prilog ide i razmjerno visok rast uvoza industrijskih materijala i kapitalnih proizvoda u prva dva mjeseca ove godine (+10,9 posto, odnosno +5,4 posto godišnje). Međutim, navedeno se odnosi uglavnom na veća poduzeća, dok su ona iz SME segmenta još uvijek opterećena nelikvidnošću, navode RBA analitičari.

Potražnja stanovništva za kreditima i dalje je razmjerno slaba primarno zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada i visoke razine pesimizma. Na kraju veljače krediti ovom sektoru su iznosili 126,3 milijarde kuna, što je 3,3 posto više na godišnjoj razini, dok su u odnosu na kraj 2010. zabilježili pad od 0,9 posto. Stambeni krediti, koji čine 45,4 posto kredita stanovništvu iznosili su 57,4 milijarde kuna, pri čemu je godišnja stopa rasta od 8 posto približno u skladu s prethodnim mjesecima, ali je znatno niža nego prije krize pa se o značajnom oporavku još ne može govoriti, poručuju analitičari.

Iznos kredita državi u prva je dva mjeseca porastao za nešto više od 1 milijardu kuna na 35,4 milijarde kuna, a u ožujku se očekuje još zamjetniji rast s obzirom da se država u spomenutom mjesecu kod domaćih banaka zadužila za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice.

U ovoj godini analitičari očekuju oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje sa strane poduzeća. Tome bi moglo pridonijeti i otpuštanje 850 milijuna eura likvidnosti nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s 20 na 17 posto. Iako namjena za oslobođena sredstva nije unaprijed utvrđena, dijelom bi se moglo povećati kreditiranje trgovačkih društava, zaključuju iz RBA.