Kako pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni krediti na kraju siječnja 2011. iznosili su 271,6 milijardi kuna, što je 0,5 posto manje nego na kraju prosinca prošle godine.

Pad na mjesečnoj razini posljedica je isključivo slabijeg kreditiranja stanovništva budući da su ostali sektori zabilježili mjesečni rast kredita, pišu analitičari u današnjem izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti. Na godišnjoj razini je nastavljen rast ukupnih kredita dobrim dijelom pod utjecajem baznog učinka, ali je stopa rasta još uvijek znatno niža od pretkriznih. U odnosu na lanjski siječanj krediti su tako porasli 7 posto. Međutim, s obzirom da je većina kredita vezana uz euro i švicarski franak na godišnji rast kunskog izraza kredita utjecala su i tečajna kretanja, odnosno deprecijacija kune u odnosu na euro za 1,3 posto te u odnosu na švicarski franak za 14,5 posto godišnje.

Promatrano po sektorima, krediti državi zabilježili su i u apsolutnom i u realnom iznosu najveći rast, dok je na godišnjoj razini najveći rast u apsolutnom iznosu ostvaren u sektoru trgovačkih društava, čiji udio u ukupnim kreditima iznosi 40 posto, u usporedbi s udjelom države od oko 13 posto. Dok krediti trgovačkim društvima, koji su na kraju siječnja iznosili 108,5 milijardi kuna, unatrag šest mjeseci bilježe oporavak uslijed činjenice da su krizu preživjela ''zdrava'' poduzeća čija se potražnja za kreditima polako oporavlja, kreditiranje stanovništva još je daleko od oporavka.

Naime, krediti stanovništvu na kraju su siječnja iznosili 125,9 milijardi kuna, što je 1,3 posto manje u odnosu na prosinac, dok su na godišnjoj razini stope rasta još uvijek blage, +2,3 posto u siječnju, bez obzira na nisku prošlogodišnju bazu i činjenicu da su krediti ovom sektoru u siječnju 2010. pali 3 posto godišnje. Izostanak oporavka posljedica je nepovoljnih kretanja na tržištu rada i nesigurnosti u buduće ostvarivanje dohodaka zbog čega je razmjerno slabo i kratkoročno i dugoročno kreditiranje, navode dalje RBA analitičari. Tako su stambeni krediti, koji čine oko 45 posto kredita stanovništvu na kraju siječnja iznosili 57 milijardi kuna, što je godišnje 1,7 posto manje.

Tijekom zadnja tri mjeseca primjećujese intenziviranje kreditne aktivnosti države. Na kraju siječnja krediti ovom sektoru dosegli su 34,8 milijardi kuna, što je 16,6 posto više nego u siječnju 2010., pri čemu je relativno visoka potražnja sektora države posljedica visokih potreba za financiranjem postojećih obveza. U ovoj godini uz tek blagi oporavak gospodarstva ne može se očekivati snažnu kreditnu ekspanziju, stoji u analizi. Krediti stanovništvu pod negativnim su pritiscima kretanja na tržištu rada pa oporavak posebno stambenog kreditiranja analitičari očekuju tek sa oporavkom tržišta rada. Pritom najprije očekuju oporavak kratkoročnog kreditiranja. Nadalje, potražnja za kreditima kod korporativnog sektora ovisiti će o oporavku domaće potražnje, zaključuje se u analizi.