Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da se kreditna aktivnost banaka u svibnju blago intenzivirana u odnosu na travanj.

Na kraju svibnja ukupni krediti banaka iznosili su 283,6 milijardi kuna, što je 1,6 posto više nego na kraju travnja. Godišnja stopa rasta nešto je viša nego prethodnih mjeseci te iznosi 8,7 posto. Godišnjem rastu kredita pridonijeli su svi sektori, pri čemu je najveći godišnji rast zabilježen kod kredita državi, stoji u analizi iz današnjeg izdanja publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Ista kretanja prisutna su i u odnosu na kraj prošle godine, pri čemu su ipak najslabija kretanja kod sektora stanovništva. Krediti poduzećima na kraju svibnja dosegnuli su 112,5 milijardi kuna, što je 4 posto više nego na kraju prošle godine. Godišnje stope rasta već su godinu dana stabilne te se uglavnom kreću između 8 i 9,5 posto.

S druge strane, krediti stanovništvu, čiji udio u ukupnim kreditima iznosi 45 posto, i dalje ne pokazuju zamjetniji oporavak (iako je u svibnju zabilježen mjesečni rast), što je i očekivano s obzirom na nepovoljna kretanja na tržištu rada i visoku razinu pesimizma. Ukupni krediti stanovništvu na kraju svibnja su iznosili 128,3 milijardi kuna, što je 0,6 posto više nego na kraju prošle godine.

Tome je uglavnom pridonio rast stambenih kredita, koji prevladavaju među kreditima stanovništvu (s udjelom od 46 posto), a koji su zabilježili rast u odnosu na kraj 2010. od 1,4 posto. U prvih pet mjeseci krediti državi su porasli za 5,6 milijardi kuna na 40 milijardi kuna. Najveći dio ovogodišnjeg porasta odnosi se na ožujak (+5,1 milijardi kuna u odnosu na veljaču), a posljedica je zaduženja države za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice.

U ovoj godini RBA analitičari očekuju blagi oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje sa strane poduzeća. Međutim, skroman mjesečni rast kredita poduzećima pokazuje da se povećanje eurske likvidnosti u sustavu za 850 milijuna eura (nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze), još nije bitno odrazilo na kreditiranje ovog sektora.

S druge strane, oporavak kreditiranja stanovništva bit će sporiji, navodi se u analizi. Naime, tržište rada još je daleko od oporavka (posebno u pogledu kreiranja novih radnih mjesta) pa je i neizvjesnost u ostvarivanje budućih dohodaka neizvjesna, što ograničava potražnju za kreditima.