Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka na kraju su veljače iznosili 292,5 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. ukupni su krediti tako porasli za 3,1 mlrd. kuna ili 1,1%, a u odnosu na kraj veljače prošle godine za 18,8 mlrd. kuna ili 6,9%, pri čemu godišnja stopa rasta ne odstupa od stopa ostvarenih tijekom prošle godine.

Rastu kredita na godišnjoj razini najviše su pridonijeli krediti poduzećima, koji su na kraju veljače iznosili 119,7 mlrd. kuna, što je 10,3 mlrd. kuna, odnosno 9,4% više nego na kraju veljače 2011. Krediti stanovništvu, koji su u veljači zabilježili blagi pad u odnosu na siječanj, na godišnjoj su razini porasli za 2,5 mlrd. kuna, odnosno 2% te su iznosili 128,8 mlrd. kuna. Pri tome stambeni krediti čine 46,5%, odnosno iznose gotovo 60 mlrd. kuna, što je godišnji rast od 2,6 mlrd. kuna (4,5%). Međutim, u valutnoj strukturi kredita stanovništvu polovica kredita je vezana za euro, a četvrtina uz švicarski franak pa je godišnji rast u kunama izraženog iznosa kredita dijelom i rezultat slabljenja kune za 2,2% u odnosu na euro te 8,6% u odnosu na švicarski franak na godišnjoj razini.

Krediti državi, su u veljači porasli za milijardu kuna te su dosegnuli 39,1 mlrd. kuna (+10,4% na godišnjoj razini). Krediti državi su u prva dva mjeseca ove godine porasli za 2,4 mlrd. kuna te su najviše pridonijeli rastu ukupnih kredita u promatranom razdoblju.

U ovoj godini očekujemo zadržavanje razmjerno niskih godišnjih stopa rasta kredita. S jedne strane, na potražnju stanovništvo za kreditima nepovoljno utječe razmjerno visoka prosječna zaduženost i stagnacija realnih dohodaka. Potražnja će i dalje vjerojatno postojati od velikih poduzeća, a potražnja države za kreditima će ovisiti o mogućnostima financiranja na domaćem i inozemnim tržištima kapitala.