Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka na kraju su siječnja iznosili 290,2 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. ukupni su krediti tako porasli za 855 mil. kuna ili 0,3%, a u odnosu na kraj siječnja prošle godine za 18,6 mlrd. kuna ili 6,8%. Rastu kredita na godišnjoj razini najviše su pridonijeli krediti poduzećima, koji su na kraju siječnja iznosili 118,4 mlrd. kuna, što je 9,9 mlrd. kuna ili 9,1% više nego na kraju siječnja 2011. Godine.

Krediti stanovništvu su u istom razdoblju porasli za 3,1 mlrd. kuna, odnosno 2,4% te su dosegnuli 128,9 mlrd. kuna. Pri tome stambeni krediti čine 46,5%, odnosno iznose gotovo 60 mlrd. kuna, što je godišnji rast od 2,9 mlrd. kuna (5,1%). Međutim, u valutnoj strukturi kredita stanovništvu polovica kredita je vezana za euro, a četvrtina uz švicarski franak pa je rast iznosa kredita izraženih u kunama dijelom i rezultat slabljenja kune za 2,1% u odnosu na euro i 9,9% u odnosu na švicarski franak na godišnjoj razini.

Krediti državi, koji su najviše pridonijeli mjesečnom porastu ukupnih kredita, iznosili su 38,1 mlrd. kuna, što je 3,4 mlrd. kuna ili 9,7% više nego na kraju siječnja prošle godine. HNB je također objavio podatke o kvaliteti kredita. Na kraju 2011. problematični krediti su u sustavu dosegnuli 12,4%, u usporedbi s 11,2% na kraju 2010. Najveći je udio problematičnih kredita kod trgovačkih društava ? 20,1% (u usporedbi s 18,1% na kraju 2010.), dok kod sektora stanovništva iznose 8,6% (u usporedbi sa 7,8% na kraju 2010.). U ovoj godini očekujemo zadržavanje niskih godišnjih stopa rasta kredita. S jedne strane, na potražnju stanovništvo za kreditima nepovoljno utječe razmjerno visoka prosječna zaduženost i stagnacija realnih dohodaka. Potražnja će i dalje vjerojatno postojati od velikih poduzeća, a potražnja države za kreditima će ovisiti o mogućnostima financiranja na domaćem i inozemnim tržištima kapitala.