Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni depoziti poslovnih banaka (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac) na kraju kolovoza iznosili su 222 milijarde kuna, što je 4,6 milijardi kuna ili 2,1% više nego na kraju srpnja. Tome je pridonio rast i kunskih i deviznih štednih i oročenih depozita, kao i depozitnog novca. Nadalje, mjesečnom rastu depozita najviše je pridonio rast deviznih depozita za 2,6 milijardi kuna, koji djelomično ima sezonski karakter te je posljedica priljeva deviza od turizma.

Na godišnjoj razini stopa rasta ukupnih depozita je i dalje umjerene te ne odskače od godišnjih stopa rasta u prethodnim mjesecima (+3,8%). S obzirom da 79% štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti, godišnji rast je zasigurno i posljedica tečajnih promjena s obzirom da je kuna u odnosu na euro oslabila za 2,7% u odnosu na kraj kolovoza 2010. godine.

Štedni i oročeni devizni depoziti na kraju su kolovoza dosegnuli 145,8 milijardi kuna, što je 2,3% više u odnosu na kolovoz prošle godine, ali u odnosu na kraj 2010. devizni depoziti i dalje bilježe pad (-1,8 milijardi kuna ili -1,2%). S druge strane, štedni i oročeni kunski depoziti bilježe rast, no zbog kontinuiranog smanjivanja u 2009. i 2010. godini, još uvijek su znatno ispod razina prije krize. Štedni i oročeni kunski depoziti na kraju su kolovoza iznosili 39,6 milijardi kuna, što je 4,8 milijardi kuna (ili 13,8%) više nego na kraju 2010. pa su kunski depoziti uz depozitni novac (36,2 milijardi kuna na kraju srpnja) pridonijeli rastu ukupnih depozita u ovoj godini. Depoziti stanovništva na kraju su kolovoza iznosili 144,7 milijardi kuna, što je 3,1% više nego na kraju prošle godine, dok su se depoziti poduzeća smanjili za 4,7% u odnosu na kraj 2010. te su iznosili 28,7 milijardi kuna.

U mjesecima pred nama ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta depozita. Naime, s obzirom na pogođenu likvidnost poduzeća, na godišnjoj razini ne očekujemo bitnije povećanje stanja depozita tog sektora, dok je potencijal stanovništva ograničen teškom situacijom na tržištu rada, pri čemu rast realnih dohodaka nije izgledan. Međutim, budući da je tečaj EUR/HRK u ovoj godini na višoj razini nego u prošloj, tečajna kretanja će i dalje utjecati na kunski izraz deviznih depozita.