U kolovozu su ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) očekivano zabilježili razmjerno snažan mjesečni rast. Naime, uobičajeno iznos depozita u ljetnim mjesecima zbog priljeva sredstava od turizma raste. S mjesečnim rastom od 4,8 milijardi kuna (2,3%) ukupni depoziti banaka dosegnuli su iznos od 213,5 milijardi kuna. Mjesečnom rastu je pridonio rast i kunskih i deviznih depozita, kao i depozitnog novca. Isto tako, rast je posljedica više razine depozita i kod trgovačkih društava i kod stanovništva.

U usporedbi sa stanjem na kraju kolovoza 2009. godine, stopa rasta ukupnih depozita i dalje je relativno skromna te iznosi 3,9 posto. Pritom su depozitni novac (34,6 milijardi kuna na kraju kolovoza) te devizni štedni i oročeni depoziti (142,5 milijardi kuna na kraju kolovoza) zabilježili rast dok kunski štedni i oročeni depoziti (36,4 milijarde kuna na kraju kolovoza) i dalje padaju dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini.

Posljednji put pozitivna godišnja stopa rasta kunskih depozita zabilježena je u listopadu 2008. godine. Od kraja listopada 2008. uz razmjerno visoke godišnje stope pada iznos kunskih depozita smanjio se za 16,3 milijardi kuna, odnosno čak 31 posto. S druge strane, devizni depoziti, iako ove godine bilježe znatno niže stope rasta nego prošle godine (u kolovozu 8,5%), u istom su se razdoblju povećali za 27,2 milijardi eura (23,6%). S obzirom da je u promatranom razdoblju iznos ukupnih štednih i oročenih depozita (bez depozitnog novca) porastao 10,9 milijardi kuna, odnosno 6,5%, proizlazi zaključak da je u razdoblju krize ponašanje stanovništva i poduzeća u pogledu štednje bilo okarakterizirano dvjema odrednicama.

Prvo, depoziti su rasli umjerenim stopama, pri čemu treba naglasiti da su od listopada 2008 do kolovoza 2010 ukupni depoziti stanovništva porasli (17,5 milijardi eura ili 14,8%), dok su ukupni depoziti poduzeća pali (4,2 milijarde kuna ili 12,4%) kao posljedica slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava i ''seljenja'' sredstava na račune po viđenju. Drugo, zbog neopravdanog rasta nepovjerenja stanovništva u kunu događa se supstitucija kunskih depozita deviznima. Nepovjerenje u kunu je neopravdano s obzirom da je tečaj EUR/HRK i inače, a posebno ove godine vrlo stabilan.

U nastavku godine ukupni depoziti vjerojatno će nastavit rasti na godišnjoj razini uz blage stope rasta. Ograničavajući faktor rastu depozita bit će kretanja na tržištu rada koja će se pogoršati s dolaskom jeseni i izostankom pozitivnog utjecaja sezonskog zapošljavanja te poteškoće pri financiranju obveza trgovačkih društava.