Najnoviji podaci Hrvatske narodne banka (HNB) ukazuju na nastavak godišnjeg rasta ukupnih depozita u studenom 2015. godine, i to za gotovo 14 milijardi kuna ili gotovo 6 posto, na 258 milijardi kuna.

Ukupni depoziti, koji uključuju depozitni novac te oročene i štedne kunske i devizne depozite, u studenom su u odnosu na listopad lani porasli za 841 milijun kuna odnosno 0,3 posto dok je na godišnjoj razini, prema studenom 2014., rast iznosio 5,7 posto, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem studenog prošle godine dosegnuli 208,7 milijardi kuna, zabilježivši mjesečni rast od 221,8 milijuna kuna ili 0,1 posto. Na godišnjoj razini, prema studenom 2014., bili su viši za 6,8 milijardi kuna, a tako snažan godišnji rast, od 3,4 posto, kažu iz RBA, posljedica je rasta deviznih depozita, dok su kunski depoziti zabilježili godišnji pad.

Ukupni devizni depoziti iznosili su, naime, krajem studenog 173,2 milijarde kuna i rasli za 537 milijuna kuna ili 0,3 posto u odnosu na listopad te za čak 7,2 milijarde kuna ili 4,3 posto prema studenom prethodne godine. Razmjerno snažan godišnji rast, navode analitičari RBA, dobrim je dijelom i posljedica kupoprodajne transakcije vezane za prodaju Adrisovog TDR-a multinacionalnoj kompaniji British American Tobacco (BAT).

Štedni i oročeni kunski depoziti su, pak, u studenom lani iznosili 35,5 milijardi kuna te su prema listopadu rasli za 315 milijuna kuna (0,9 posto), dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine smanjeni 386 milijuna kuna, odnosno 1,1 posto. 

Analitičari RBA pritom ističu kako je, budući da devizni depoziti čine 83 posto svih štednih i oročenih depozita, jačanje kune u odnosu na euro tj. pad prosječnog tečaja eura prema kuni od 0,6 posto na godišnjoj razini pridonio ublažavanju rasta njihovog kunskog izraza. 

Depozitni je novac kajem studenog prošle godine iznosio 49,3 milijarde kuna, što je 620 milijuna kuna ili 1,3 posto više u odnosu na listopad te 7,1 milijardu kuna ili čak 16,9 posto više na godišnjoj razini. 

"To ukazuje na nastavak sklonosti stanovništva ka držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima, što je dijelom rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata od početka prošle godine", kažu iz RBA.

Promatrano prema sektorima, depoziti stanovništva, koji čine gotovo 81 posto ukupnih depozita krajem studenog prošle godine su iznosili 168,8 milijardi kuna, zabilježivši mjesečni rast od 1,2 milijarde kuna ili 0,7 posto. U odnosu na isti mjesec 2014. ukupni depoziti stanovništva rasli su za 1,5 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto.

Uz mjesečni pad od 42 milijuna kuna, depoziti poduzeća su krajem studenog iznosili 31,7 milijardi kuna. Promatrano u odnosu na isti mjesec 2014. ukupni depoziti poduzeća su značajno porasli za 6,7 milijardi kuna rastući po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 26,8 posto. 

Godišnji pad depozita zabilježen je u kategorijama drugih financijskih posrednika (21,3 posto), pomoćnih financijskih institucija (32,6 posto) te kod osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (11,8 posto), a iz RBA kažu kako se pozitivne godišnje stope rasta depozita očekuju i s podacima za prosinac, i to predvođene rastom depozita u sektorima kućanstava i poduzeća.