Prema posljednjim podacima HNB-a novčana je masa (monetarni agregat M1) krajem studenog iznosila 48,3 milijarde kuna, što je 4,6% manje u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na kraj studenog 2009. vrijednost novčane mase povećana je za 5,7 posto. Nakon razmjerno snažnog godišnjeg rasta novčane mase u rujnu i listopadu (dvoznamenkaste stope rasta), studeni je donio usporavanje. Kao i tijekom cijele godine, i u studenom je rast uvelike posljedica niske baze budući da je u istom mjesecu prethodne godine zabilježena godišnja stopa pada od 10,4 posto. S obzirom da je razina gotovog novca izvan banaka ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na studeni 2009. godine, rast novčane mase je posljedica godišnjeg rasta depozitnog novca od 8,4%, koji je na kraju studenog iznosio 33,4 milijarde kuna.

Monetarni agregat M4 ili ukupna likvidna sredstva, kao zbroj vrijednosti novčane mase, štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, krajem studenog su iznosila 232,5 milijardi kuna, što je neznatan rast u odnosu na listopad. Zahvaljujući rastu deviznih depozita i novčane mase, monetarni agregat M4 je ostvario godišnju stopu rasta od 4,0 posto. Budući da čine više od 80% ukupnih depozita, rast deviznih depozita uspio je neutralizirati negativan doprinos razmjerno snažnog godišnjeg pada kunskih depozita (-12,4%). S obzirom da devizni depoziti čine oko 63% ukupnih likvidnih sredstava, ne treba zanemariti utjecaj deprecijacije domaće valute u odnosu na euro na godišnji rast u kunama izraženog agregata M4. Naime, u odnosu na studeni 2009. godine, kune je u odnosu na euro deprecirala 1,4 posto.

Posljednji podaci za studeni pokazuju da je godišnji rast monetarnih agregata još uvijek suviše slab da bi se moglo govoriti o oporavku, posebno kada se isključe tečajna kretanja. Tek s vidljivijim znacima oporavka realnog sektora možemo očekivati i značajniji rast monetarnih agregata. Na razini cijele 2010. godine promatrani bi agregati mogli imati tek blagu godišnju stopu rasta.