Na kraju prosinca 2010. godine ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države te dug izvanproračunskih fondova i lokalne države iznosio je 138 milijardi kuna odnosno 41,2 posto BDP-a, navodi se u analizi objavljenoj u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Tijekom posljednjeng lanjskog kvartala ukupno zaduženje države poraslo je za 3,8 milijardi kuna ili 2,8 posto. Znatno snažniji rast zaduženja zabilježen je u usporedbi s krajem 2009. (+17,1 posto godišnje), a što je posljedica većih potreba države za financiranjem obzirom da su recesijski uvjeti u gospodarstvu rezultirali manje ostvarenim prihodima, dok su proračunski rashodi zabilježili blagi rast. To potvrđuje i relativno snažan rast duga središnje države koji obuhvaća 93,7 posto ukupnog duga opće države, a koji je u proteklih godinu dana porastao za 17,2 posto godišnje.

Uzmu li se u obzir izvori zaduženja vidljivo je kako je rastu duga središnje države prvenstveno doprinijelo povećano zaduživanje na domaćem tržištu. Naime, tijekom 2010. je ukupan unutarnji dug središnje države porastao za 13,0 milijardi kuna i krajem godine iznosio 87,5 milijardi kuna, odnosno 67,7 postoukupnog duga središnje države. Utjecaj preostalih kategorija duga opće države, odnosno duga izvanproračunskih korisnika i lokalne države, bio je znatno slabiji obzirom da je njihov udio u strukturi ukupnog javnog duga zamjetno niži (4,7 posto i 1,6 posto).

Pridodamo li ukupnom dugu konsolidirane opće države državna jamstva i dug HBOR-a ukupan javni dug krajem prošle godine iznosio je 196,4 milijardi eura, što predstavlja 58,8 posto ukupnog BDP-a, odnosno 8,4 posto više nego na kraju 2009. Državna jamstva na kraju 2010. godine iznosila su 44,5 milijardi kuna što je za 15,4 posto više nego u godini prije, dok je dug HBOR-a dosegao rekordnih 13,9 milijardi kuna i bio viši za 12,9 posto godišnje.

RBA analitičari očekuju kako će i podaci za 2011. pokazati nastavak rasta javnog duga, pri čemu će najveći doprinos njegovu rastu vjerojatno doći od središnje države, putem novih izdanja državnih obveznica. Za razliku od prethodne godine koju je obilježilo snažnije zaduživanje države u zemlji, zbog većeg interesa investitora za rizičnijim ulaganjima ali i globalnog oporavka, vjerojatno je kako će se u ovoj godini država više zaduživati na inozemnim tržištima. Osim toga, najava Ministarstva financija kako će u procesu restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta dio promatranih jamstava biti uključen u javni dug predstavlja dodatni čimbenik rasta javnog duga, zaključuje se u analizi.