Posljednji podaci HNB-a potvrdili su očekivana kretanja na računu platne bilance tijekom drugog tromjesečja. Deficit tekućeg računa za drugo ovogodišnje tromjesečje iznosi 902 milijuna eura, što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje od 940 milijuna eura odnosno 51%. Udio promatranog deficita u BDP-u smanjio se na 5,9% (najniži udio još od trećeg tromjesečja 2005.). Očekivano najznačajniji utjecaj na smanjenje deficita tekućih transakcija došao je od smanjenja manjka na računu roba, koji prema posljednjim podacima iznosi 1,99 milijarde eura odnosno 36% manje nego u istom razdoblju lani.

Navedeno je posljedica prije svega pada uvoza roba uslijed smanjenje gospodarske aktivnosti, pada osobne potrošnje ali i nižih cijena na inozemnim robnim tržištima. Višak na računu usluga prema posljednjim podacima iznosi 1,4 milijarde eura, što predstavlja pad od 25% na godišnjoj razini. Pad suficita na računu usluga prvenstveno je posljedica smanjenja prihoda na podračunu putovanja, a na što su ukazivali i podaci o turističkoj predsezoni.

Tijekom ove godine izgledno je smanjenja viška generiranog na ovom računu s obzirom da se očekuje smanjenje prihoda od turističke djelatnosti. Manjak na računu dohotka dosegnuo iznosio je 562 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od preko 30% u usporedi s istim tromjesečjem lani. U narednom razdoblju očekuje se pogoršanje kretanja na računu dohotka, što se prvenstveno biti posljedica viših troškova inozemnog zaduživanja svih domaćih sektora te manje zadržane dobiti poduzeća u stranom vlasništvu. Višak na računu tekućih transfera iznosi 295 milijuna eura, što predstavlja blago povećanje na godišnjoj razini (7%).

Tijekom ove godine očekujemo da bi deficit tekućeg računa platne bilance mogao iznositi oko 6,5% BDP-a. Međutim, unatoč osjetnom smanjenju promatranog manjka u usporedbi s 2008. godinom problem financiranja i ovako smanjenog manjka bit će znatno izraženiji nego tijekom prijašnjih godina s obzirom da je priljev stranog kapitala u brzorastuća gospodarstva i dalje ograničen. Navedeno potvrđuje i smanjenje priljeva inozemnih izravnih investicija u Hrvatsku za preko 54% u prvoj polovici godine (tijekom prvih šest mjeseci ukupan iznos inozemnih izravnih ulaganja u RH iznosio je 913 milijuna eura).