Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bilanca tekućih transakcija platne bilance u zadnjem kvartalu 2010. ostvarila je deficit od 1,1 milijarde eura, što je 31,3 posto manji deficit nego u istom tromjesečju 2009.

Na razini cijele godine, deficit je iznosio 654,3 milijuna eura, što znači da je čak 73,9 posto manji nego deficit u 2009. godini. Time je udio deficita tekućih transakcija u BDP-u smanjen na 1,4 posto, što je povijesno najniža razina, navodi se u analizi Raiffeisen Consultinga. Na smanjenje deficita tekućeg računa u prošloj se godini najviše odrazio snažan pad manjka na računu roba od 19,5 posto godišnje te rast suficita na računu usluga od 2,2 posto.

Iako u velikoj mjeri nekonkurentan i ograničene strukture, robni izvoz je zabilježio snažan rast (+18,1 posto) zahvaljujući prelijevanju pozitivnih učinaka oporavka u zemljama Europske unije, koje su nas najznačajniji vanjskotrgovinski partner, odnosno oporavka inozemne potražnje. S druge strane, visoka nezaposlenost, nesigurnost i potrošački pesimizam utjecali su na slabu domaću potražnju pa je uvoz roba zabilježio pad od 0,3 posto. Ipak, kretanja na računu roba su povoljna i utječu na smanjenje eksterne ranjivosti gospodarstva, navode Raiffeisenovi analitičari. Nominalna vrijednost robnog izvoza od preko 9 milijardi eura dosegnula je razine iz 2007. godine, dok je vrijednost robnog uvoza (15 milijardi eura) tek nešto viša od ukupne vrijednosti uvezenih roba u 2005. godini.

Iako je račun usluga zabilježio rast suficita, najvažniji prihod tog računa - prihod od turizma - ostvario je pad od 2,2 posto godišnje, iako su fizički pokazatelji pokazivali rast dolazaka i noćenja turista, stoji u analizi. Ukupni prihodi od turizma u 2010. iznosili su 6,24 milijarde eura, što je u nominalnim iznosima tek na nešto višoj razini zabilježenoj u 2006. godini. Pad prihoda od turizma vjerojatno je posljedica veće suzdržanosti turista u pogledu potrošnje, a analitičari ne isključuju mogućnost i utjecaja sive ekonomije. Tako je rast suficita na računu usluga dijelom posljedica rasta suficita na računu prijevoza (pod utjecajem intenziviranja vanjskotrgovinske razmjene), ali i smanjenja deficita na podračunu ostale usluge (za 51,6 posto ili 121 milijun eura) koji je u 2010. iznosio 114 milijuna eura.

Smanjenju deficita tekućeg računa još je pridonio i pad deficita računa dohotka za 11,8 posto godišnje (na 1,6 milijardi eura) te rast suficita na računu tekućih transfera za 6,6 posto godišnje (na 1,1 milijardu eura). U ovoj godini uvoz roba će se polako početi oporavljati pa će se smanjiti razlika u stopama rasta izvoza i uvoza, ali analitičari očekuju i rast prihoda od turizma. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja u 2011. godini RBA analitičari očekuju na razini ispod 3 posto.