Hrvatska treba nastaviti poduzimati napore na putu ulaska u eurozonu, a dosad su učinjeni važni i pozitivni pomaci, poručio je irski ministar financija i predsjednik Euroskupine Paschal Donohoe, koji u četvrtak boravi u radnom posjetu Hrvatskoj.

Donohoea i njegovo izaslanstvo u Banskim dvorima primio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, a na konferenciji za medije poručio je da su učinjeni važni i pozitivni pomaci na putu Hrvatske u eurozonu, dodajući i da je Hrvatska prva zemlja van eurozone koju je posjetio kao predsjednik Euroskupine.

"Vidio sam iz prve ruke snagu hrvatskog gospodarstva, kao i promjene i reforme koje Vlada i građani čine, i kontinuirano poduzimanje vrlo važnih koraka nužnih kako bi Hrvatska bila spremna uvesti euro", izjavio je Donohoe, spomenuvši i da je s obitelji boravio u Splitu, Dubrovniku i na Hvaru.

Inače, Euroskupina je neformalno tijelo u kojem ministri i ministrice država članica europodručja raspravljaju o pitanjima koja se tiču njihovih zajedničkih odgovornosti u vezi s eurom.

Donohoe je apostrofirao velike koristi ulaska u eurozonu, jer je hrvatsko gospodarstvo, poput irskog, malo i otvoreno, pri čemu bi mu uvođenje eura između ostalog pomoglo i u povećanju izvoza, povećanju ulaganja, kao i u rastu dolazaka u Hrvatsku.

To je iskustvo Irske s eurom, koja ga je uvela 1999. godine, i čije je gospodarstvo od tada napredovalo, pala je nezaposlenost, a povećao se prosječni dohodak građana, naveo je irski ministar financija.

Smatra i da će hrvatsko gospodarstvo to moći postići te poručio da je siguran da će se ispuniti svi potrebni koraci za hrvatsko članstvo. "Pozivam Vas da nastavite s poslom i radujem se skorom ponovnom dolasku u Hrvatsku", izjavio je Donohoe, ustvrdivši da predsjednik Vlade i ministar financija snažno upravljaju procesom hrvatskog pristupanja eurozoni.

Na pitanje novinara može li se očekivati da će Hrvatska uvesti euro s početkom 2023. godine, što je plan Vlade i HNB-a, odgovorio je i da je razlog njegovog dolaska kako bi još jednom pružio podršku Vladi i ostalim dionicima u pripremnim naporima za uvođenje eura.

"Odluka o tome tek treba biti donijeta, a ključna je stvar da je, uz nastavak ispunjavanja traženih zahtjeva, trenutak ulaska u eurozonu sve bliži", rekao je Donohoe.

"Da bi se dodatno približili tom trenutku, morate nastaviti raditi, a radujem se trenutku kada bi eurozona mogla biti proširena", poručio je.

Potpisivanje memoranduma o razumijevanju s Hrvatskom oko eurokovanica

Donohoe je rekao i da se vrlo raduje što će sutra ujutro potpisati memorandum o razumijevanju između europskih institucija i Hrvatske, koji se odnosi na probnu proizvodnju eurokovanica. "RIječ je o važnom pripremnom koraku, koji predstavlja znak opipljivog napretka koji je postignut", ustvrdio je Donohoe.

Kada je riječ o trenutnom stanju hrvatskog gospodarstva, apostrofirao je "ogroman napredak" u ubrzavanju oporavka od posljedica pandemije koronavirusa, pri čemu je odao priznanje, jer osim s velikim izazovima pandemije građani se suočavaju i s posljedicama razornih potresa.

To važno postignuće ubrzanog gospodarskog oporavka, istaknuo je Donohoe, postignuto je i uz podršku EU-a, pri čemu je naveo "vrlo impresivan" Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji između ostalog sadrži i mnoge potrebne ili već učinjene korake nužne da bi Hrvatska bila spremna za uvođenje eura.

Europska ulaganja koja će iz njega proisteći ulaganja su u budućnost Hrvatske i Europe, a zajednička je nada da će provedba NPOO-a dodatno ubrzati oporavak, kao i pružiti daljnju pomoć hrvatskom gospodarstvu i društvu u nadvladavanju izazova, rekao je Donohoe.

Marić: 2023. realna godina za uvođenje eura

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je da su ocjene irskog kolege više nego poticajne i snažne. "Sav napredak u ostvarivanju reformi, poglavito na gospodarskom planu, vidimo da je itekako prepoznat", ocijenio je Marić.

Apostrofirao je i Donohoeovu poruku o tome da treba nastaviti jednakom dinamikom u ispunjavanju svih obaveza, čime bi, ustvrdio je hrvatski ministar financija, 2023. bila realna godina za ulazak u eurozonu.

"Vrijeme do tada trebamo iskoristiti da se ispune svi kriteriji i mjerila (...) i to na što je na moguće bolji način, kako bi i koristi po hrvatsko gospodarstvo i građane bili veći, a potencijalne štete manje", poručio je Marić.

Podsjetio je da se od sredine srpnja prošle godine Hrvatska nalazi u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), a Donohoe je danas upoznat s napretkom Hrvatske po pitanju provođenja mjera nakon ulaska u taj mehanizam, koje se tiču područja sprečavanja pranja novca, boljeg upravljanja državnom imovinom, olakšavanja uvjeta poslovanja, kao i unaprjeđenja pravosudnog sustava, posebice u dijelu stečajnog i predstečajnog zakonodavstva.

Također, fokus je i na ispunjavanju mjera koja se tiču tzv. mastriških kriterija, pri čemu je najveći naglasak na ispunjavanju onih iz djelokruga fiskalne politike - deficita i javnog duga, rekao je Marić.

Rekao je i da je na sastanku bilo riječi i o bilateralnoj suradnji Hrvatske i Irske, s obzirom na puno zajedničkih stvari koje dva naroda dijele, koje se tiču povijesti, kulture, gospodarstva, sporta, a tu je i činjenica značajnog dolaska turista iz Irske u Hrvatsku, kao i određenog broja hrvatskih građana na radu u Irskoj. "Nadamo se privremenom", dodao je Marić.