Cijene osnovnih sirovina, žitarica, energenata i svega osta­loga što nazivamo skupnim imenom trgovačka roba u posljednjih su deset godina nevjerojat­no oscilirale, pri čemu je trend rasta cijena bio izuzetno snažan.

Vjerojatno najvažniji uzrok te pojave jest narasta­nje urbane globalne populacije i njihova jačanje njezine potrošačke moći. ST Invest u svom tjednoj analizi tržišta prenosi analizu Money Morninga, koji je objavio kako je u posljednjih deset godina gotovo svih 14 osnovnih roba na prosječnoj godišnjoj razini po­skupjelo, a najviše je ulagačima donijelo srebro: prosječan godišnji prinos od nevjerojatnih 20 posto!

Sve su robe osim prirodnog plina tijekom proteklih deset godina zabilježile rast cijena veći od prosječnog go­dišnjeg porasta indeksa S&P 500, koji je rastao 2,92 posto, no u 2011. od promatranih 14 glavnih roba poskupjele su samo četiri: zlato za 10 posto, nafta 8 posto, ugljen gotovo 6 po­sto i kukuruz tri posto. Roba je očito investicija koju ulagači ne bi smjeli zaobilaziti, no kako će se kretati cijene robe u sljedećih deset godina, to nije lako prognozirati. Uz zajedničke, kao što je na primjer re­cesija, svaka vrsta robe, naime, ima i neke specifične razloge zašto joj ci­jena raste ili pada: loše vrijeme, obo­ljenje plodova, zagušenost tržišta, tehnološke osobitosti i slično.

Poučan je primjer prirodnog plina. U 2002. i 2005. prirodni plin donio je ulagačima izvanredne prinose, no zadnje četiri godine cijena mu drastično pada. Razlog je prevelika ponuda u Sjedinjenim Državama iz frakturiranih ležišta u podzemnim slojevitim stijenama šejla. Bespoke investment Group naziva pad cijene prirodnog plina "epskim": nakon što je u 2011. izgubio na vrijednosti 32 posto, u 2012. već je pojeftinio za nevjerojatnih 22,42 posto. U prošlu srijedu pao je ispod najniže cijene iz nedavne krize od 2,50 centa za milijun BTU-a i srozao se na 2,30 centa.

Upravo je suprotan slučaj nafte. Sirova nafta se po rastu cijene u zadnjih deset godina šest puta našla u gornjoj polovici košarice roba. Za ulagače će nafta sigurno biti atraktivna i dalje zbog svojih privlačnih "fundamenata": sve više ograničene ponude, a nesumnjivo sve veće potražnje. Ne zove se nafta uzaludno "crno zlato"; no, što će biti s pravim zlatom?

Nakon 11 uzastopnih godina porasta njegove cijene, i to prosječno 19 posto na godinu, mnogi se pitaju može li se taj trijumfalni niz nastaviti. Mnogi su skeptični. No analitičar Frank Holmes s portala Money Morning tvrdi da će ljudi, osim iz ljubavi za zlato, u njega ulagati i iz straha. A najveći strah izazivaju golemi državni dugovi mnogih najrazvijenijih zemalja svijeta.

Analitičar Greg Weldon upozorava na podatke prema kojima u 2012. američki Treasury mora isplatiti 3.000 milijardi dolara dospjele glavnice i kamate. Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Portugal i Španjolska zajedno moraju riješiti isti takav problem velik 2.000 milijardi dolara, a Japanu dospijeva još 3.000 milijardi. Za zlato to je jako dobra vijest.