Nadalje, za cijelu 2011. godinu BDP je realno porastao za 0,2%. Prva je procjena uglavnom u skladu s našim očekivanjima (realna stopa rasta BDP-a od 0,0% godišnje u četvrtom tromjesečju te 0,3% godišnje u 2011.), stoji u najnovijoj analizi RBA analitičara. Pogled na prethodne godine pokazuje da je BDP u promatranom tromjesečju posljednji put rastao u zadnjem tromjesečju 2007. godine. Iako podaci po sastavnicama potrošnje još nisu poznati, očekujemo da su investicije najviše pridonijele padu BDP-a u zadnjem tromjesečju na što upućuje i pad obujma građevinskih radova, poručuju. Dodaju i da su tijekom listopada i studenog pali i rashodi države (osobito kapitalni rashodi), što upućuje na smanjenje potrošnje i investicija države u zadnjem tromjesečju.

Pogoršana robna razmjena s inozemstvom

"Pozitivan doprinos neto izvoza zasigurno je zamjetno smanjen s obzirom na pogoršana kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom, odnosno nešto veći pad izvoza roba od uvoza što barem prema našim očekivanjima ublažavaju pozitivna kretanja na računu usluga. Jedino od osobne potrošnje očekujemo blagi pozitivan doprinos s obzirom na dobre fizičke pokazatelje u turizmu i blagi rast trgovine na malo (+0,7% godišnje), ali je njen zamjetniji oporavak ograničen slabostima domaćeg tržišta rada odnosno niskom zaposlenošću, rastućom nezaposlenošću i manjim realnim raspoloživim dohotkom", navodi se u analizi.

Ne isključuju mogućnost pozitivnih iznenađenja, investicija neće biti do daljnjega

Analitičari RBA banke u ovoj godini očekuju realni pad BDP-a od 1%. "Promatrajući komponente BDP-a, srednjoročno rast mogu potaknuti jedino investicije koje prema našim očekivanjima neće zabilježiti ni u ovoj godini značajniji oporavak. Ipak, ne isključujemo mogućnost pozitivnih iznenađenja od najavljenih investicija javnih poduzeća. Zbog teške situacije na tržištu rada osobna potrošnja neće biti generator rasta. Fiskalna konsolidacija istodobno onemogućava rast potrošnje države, a usporavanje gospodarstva eurozone te niska vrijednost i konkurentnost robnog izvoza ograničavaju pozitivan doprinos neto izvoza. Značajniji inozemni priljev kapitala ne treba očekivati u ovoj godini, a zbog visoke razine zaduženosti, upitan je i na duži rok. Dakle, rast investicija morao bi doći od domaćih sektora, preko smanjenja potrošnje države i stanovništva, odnosno rasta agregatne štednje te povećanja profitabilnosti poduzeća. Godinu 2012. stoga treba gledati kao priliku za osiguranje nove startne pozicije. Fiskalna konsolidacija i provedba strukturnih reformi inicijalno iziskuju troškove te nepovoljno djeluju na gospodarski rast, no nužni su za osiguranje održivog rasta. Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a", poručuju.