Iako banke nude kredite, čak i one takozvane "brze" koji se u kratkom razdoblju mogu realizirati, u praksi to baš i nije tako. Potkraj prošle godine, zbog ograničenja Hrvatske narodne banke, banke su prebacivale isplate određenih kreditnih zahtjeva na buduće mjesece. No, ako to i nije bio slučaj, onda je trebalo proći "oštar" režim provjere kreditne sposobnosti pojedinog klijenta.

Banke provjeravaju sve tražitelje kredita putem Hrvatskog registra obveznika po kreditu (HROK), a ako se tamo pokaže da je klijent redovan platiša, ni to mu ne jamči odobravanje kredita ako je već prezadužen. Banke ističu kako će se sve više fokusirati na svoje klijente, što bi značilo da će bolje uvjete kod kreditiranja i jednostavnije odobravanje kredita imati klijenti banke koji preko te banke ostvaruju redovita primanja. O eventualnim promjenama upitali smo i neke od većih banaka u Hrvatskoj.

U Erste banci kažu kako nisu mijenjali instrumente osiguranja za gotovinske kredite, niti će biti bitnih promjena kreditiranja. U idućem razdoblju dostupnost i realizacija kredita ovisit će u najvećoj mjeri o kreditnoj sposobnosti klijenata te o mogućnostima dopuštenog rasta plasmana. Zainteresiranost građana za gotovinske kredite Erste banke na istoj je razini kao i u istom razdoblju prošle godine.

U Zagrebačkoj banci kažu kako je u zadnjem kvartalu lani kod građana primjetna nešto manja potražnja za gotovinske kredite u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

U Raiffeisen banci u zadnjih godinu dana i dalje bilježe porast interesa građana za nenamjenske kredite. U toj banci kažu kako su promjene vezane uz instrumente osiguranja povećanje troška obrade kredita za 0,5 postotnih poena (po svakom modelu osiguranja), tako da trošak obrade kredita iznosi od dva do 2,5 posto, ovisno o modelu, a skratili su i rokove otplate za pojedine modele kredita. Od ostalih promjena vezanih uz nenamjenske kredite kažu kako kredite odobravaju samo onim klijentima koji primaju plaću/mirovinu putem RBA tekućeg/deviznog računa. Povećali su i kamatnu stopu na te kredite uz valutnu klauzulu u eurima s 9,95 na 10,45 posto.

Direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zdeslav Šantić kaže kako je nužno da banke dodatne aktivnosti usmjere prema procjeni kreditne sposobnosti stanovništva očekujući značajno otežano gospodarsko okruženje u razdoblju koje slijedi. Naime, tijekom 2009. godine izgledan je sporiji rast plaća te povećanje nezaposlenosti, a to su čimbenici na koje treba ozbiljno računati. Također, pad prodaje na tržištu nekretnina ukazuje i na mogući pad cijena stambenih prostora, što može dovesti i do pooštravanja uvjeta stambenoga kreditiranja. Navedene aktivnosti nužno je poduzeti kako bi se minimiziralo očekivano povećanje nenaplativih plasmana te održala stabilnost i povjerenje građana u domaće banke, kaže Šantić.