Američke naftne kompanije Exxon Mobil i Chevron te British Petroleum nalaze se među 56 inozemnih tvrtki koje će početkom prosinca sudjelovati na dodjeli dozvola za istraživenje plinskih polja u Libiji, navedeno je u jučerašnjem priopćenju tamošnje vlade. Među kompanijama označenima kao potencijalni investitori navode se Ina i mađarski Mol te još 19 inozemnih tvrtki. Libijska vlada dodijelit će 9. prosinca putem državne naftne kompanije National Oil Corp. 12 licenci na području većem od površine Republike Irske, a sve s ciljem povećanja proizvodnje nafte i plina čiji bi prihodi trebali osnažiti libijsku industriju, oštećenu dugogodišnjim međunarodnim sankcijama. Mogućnost istraživanja i crpljenja plina iz Libije izazvali su izniman interes među stranim kompanijama, naročito onim europskim koje nastoje diverzificrati nabavne pravce i tako smanjiti ovisnost o Rusiji. Potencijalni su kandidati podijeljeni u dvije skupine, operatere među kojima su i austrijski OMV, francuski Gaz de France, ukrajinski Naftogaz, norveški Statoil, BP, Chevron, ruski Lukoil i investitore gdje je među ostalima uvrštena hrvatska Ina, mađarski Mol, talijanski Edison i grčki Hellenic Petroleum, a sve zainteresirane kompanije nalaze se na internetskim stranicama National Oil Corpa. Prava na istraživanja ponuđena su na česticama od 1.790 do 10.300 četvornih kilometara, ukupne površine 72.500 četvornih kilometara. Svaka čestica sastoji se od manjih cjelina - blokova veličine 2 tisuće četvornih kilometara. Dvanaest licenci pokrivat će 41 blok. Libijska proizvodnja plina iznosi oko 12 milijardi kubičnih metara godišnje, od čega čak osam milijardi odlazi u Italiju, milijarda kubičnih metara se tankerima izvozi u Španjolsku, dok je ostatak namijenjen domaćim potrebama. U Europi je u posljednjih pet godina potrošnja plina skočila 10 posto, a zemlje Europske unije nastoje uvoziti što veće količine sa sjevera Afrike i Kaspijskog jezera kako bi smanjile ovisnost o ruskom monopolistu Gazpromu preko kojeg Europa u ovom trenutku pokriva čak četvrtinu svojih potreba za plinom. U priopćenju National Oila navedeno je kako će svaka kompanija kojoj bude dodijeljena licenca imati obvezu podijeliti pronađene zalihe sa libijskom vladom. Tako je primjerice British Petroleum u svibnju potpisao ugovor prema kojem će Libiji pripasti 78 posto otkrivenog plina, 3 posto libijskoj državnoj kompaniji, dok će BP-u pripasti ostatak.
Prije tri godine SAD zaustavio hrvatske poslove s Libijom
Početkom 2004. godine Sjedinjene Države zaprijetile su Hrvatskoj zbog poslova sa Libijom, a riječ je bila o obnovi broda libijske trgovačke mornarice u trogirskom brodogradilištu. Taj posao trebao je biti prethodnica većem broju brodova libijske mornarice koji su namjeravali obaviti remont u hrvatskim brodogradilištima. Hrvatska je nekoliko puta tražila da se razvrgnuti poslovi s Libijom na američko inzistiranje nadomjeste kompenzacijskim poslovima sa SAD-om, na što Amerika nikako nije pristala. Hrvatska je na sličan način, uz posredstvo predsjednika Mesića, izgubila nekoliko unosnih poslova s drugim državama, poput Irana, a šteta se procjenjivala na oko 700 milijuna dolara. Ti su poslovni kasnije pripali kompanijama drugih zemalja, među kojima i onih koje su najviše kritizirale tamošnji režim. Američki pritisak paradoksalan je uzme li se u obzir činjenica da su Sjedinjene Države poslovale s Libijom tijekom svih onih godina dok su Gadafija optuživale za terorizam. Desetak tisuća američkih inženjera radilo je na libijskim naftnim poljima, ulazeći u Libiju s neameričkim putovnicama.