U svibnju su prvi put ove godine proizvođačke cijene industrijskih proizvoda zabilježile usporavanje rasta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene za ukupnu industriju porasle su 7,3% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pri tome se veći rast još uvijek ostvaruje na nedomaćem tržištu, i to od 8,4%, dok je na domaćem tržištu zabilježen rast od 6,7 posto. Međutim, na mjesečnoj razini cijene proizvođača na nedomaćem tržištu zabilježile su blagi pad od 0,1%, vjerojatno potaknute zaustavljanjem rasta cijena nafte, dok su cijene na domaćem tržištu porasle 0,6 posto.

Isključimo li energiju, godišnji rast proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu bilježi povećanje od 4,1%, što upućuje na zaključak da uz energiju i druge sastavnice značajno utječu na kretanje cijena (za razliku od prošle godine kada je ukupni rast industrijskih cijena bio gotovo u potpunosti rezultat rasta cijena energije). Promotrimo li kretanje cijena prema GIG-u, rast cijena su zabilježile sve sastavnice osim kapitalnih proizvoda čije cijene su pale 2,4% godišnje. Pri tome su najveći rast zabilježile cijene energije (+13,7%), a slijede intermedijarni proizvodi (+7%) i netrajni proizvodi za široku potrošnju (+4%). Najmanji godišnji rast ostvarili su trajni proizvodi za široku potrošnju (+1,5%).

Podaci prema područjima i odjeljcima NKD-a pokazuju da je rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu i dalje najviše vezan uz energente i proizvodnju prehrambenih proizvoda. Iako je dinamika usporila u odnosu na prethodne mjesece, cijena vađenje sirove nafte i prirodnog plina i dalje je znatno viša nego prošle godine (+13,9%), dok se rast cijena proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda čak intenzivirao te iznosi 29,6% godišnje. Isto tako, i cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda bilježe intenziviranje rasta te su u svibnju bile više za 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U ovoj godini možemo očekivati (uz rast cijena energenata) pojačan utjecaj rasta cijena i drugih sastavnica (posebice prehrambenih proizvoda) na ukupan rast proizvođačkih cijena. Za razliku od prošle godine u 2011. dio rasta proizvođačkih cijena mogao bi se preliti i na potrošačke cijene.