Kako su pokazali danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku cijene dobara i usluga, koje se koriste za osobnu potrošnju, tijekom ovogodišnjeg svibnja zadržale su se na istoj razini u odnosu na travanj. Promatrajući po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, najznačajniji mjesečni rast cijena zabilježen je kod odjeće i obuće (+1,8%), prometa te rekreacije i kulture (+0,8%), što je posljedica uobičajenih sezonskih kretanja. Istovremeno, pritisci na rast potrošačkih cijena ublaženi su smanjenjem cijena stanovanja, vode, energije plina i drugih goriva (-1,3%), dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića niže za 0,3% u odnosu na travanj.

U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem cijene dobara i usluga, koje se koriste za osobnu potrošnju, više su za 2,7%, što predstavlja najnižu stopu godišnje inflacije od rujna 2007. godine. Na godišnjoj razini najznačajniji doprinos rastu cijena došao je od rasta cijena prehrane, koje čine gotovo 30% ukupne potrošnje, od 3,0%. Na snažan rast cijena promatrane kategorije najznačajniji utjecaj došao je od rasta cijena mesa od 7,6%. Također, i troškovi stanovanja i komunalnih usluga porasli su u prosjeku za 5,2% na godišnjoj razini, što je primarno posljedica povećanja cijena električne energije i cijene plina (+16,1 odnosno +16,2%).

Istovremeno, izmjene u sustavu zdravstvene zaštite rezultirale su rastom cijena promatranih usluga od 37,1% na godišnjoj razini, a najsnažniji rast od čak 71,8% zabilježen je kod bolničkih usluga. Također, i povećanje trošarina na duhanske proizvode dovelo je do rasta cijena duhana od 21,8%, što je rezultiralo godišnjim rastom cijena u kategoriji alkoholnih pića i duhana od 15,7%. Maloprodajne cijene naftnih derivata zabilježile su godišnji pad od 21,1%, te su najvećim dijelom pridonijele ublažavanju inflatornih pritisaka na godišnjoj razini.

U narednim mjesecima moguće je očekivati daljnje usporavanje inflatornih pritisaka na godišnjoj razini uslijed više prošlogodišnje baze te usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjena domaće potražnje. U nešto dužem roku, oporavkom najvećih svjetskih gospodarstava, ponovo bi se mogli intenzivirati inflatorni pritisci i to prvenstveno pod utjecajem kretanja cijena na tržištu energenata. Tijekom ove godine očekujemo da bi prosječna stopa godišnje inflacije mogla iznositi oko 2,8 posto.