Posljednji podaci HNB-a za svibanj pokazuju umjereni rast bruto inozemnog duga u odnosu na stanje na kraju travnja. Tako je na kraju svibnja bruto inozemni dug iznosio 47,5 milijardi eura, što je 351 milijuna eura ili 0,7% više na mjesečnoj razini. U odnosu na svibanj prošle godine, inozemni je dug porastao za 2,4 milijarde eura ili 5,3%. Za razliku od godina prije krize kada su godišnje stope rasta vanjskog duga bile dvoznamenkaste, u ovoj je godini nastavljen prošlogodišnji trend umjerenog godišnjeg rasta inozemnog zaduživanja.

U prvih pet mjeseci inozemni je dug porastao za nešto više od milijarde eura, odnosno 2,2%, čemu je najviše pridonio rast duga financijskog sektora. Naime, dug financijskog sektora na kraju je svibnja iznosio 14,7 milijardi eura, što je milijardu eura ili 7,4% više nego na kraju 2010. godine. Zaduživanje privatnih poduzeća (11,3 milijarde eura), koje je tijekom 2010. stagniralo, u prvih se pet mjeseci intenziviralo pa je u odnosu na kraj 2010. vanjski dug ovog sektora porastao za 0,5 milijardi eura ili 4,5 posto.

Javni sektor, koji uz financijski sektor čini najveći dio ukupnog inozemnog duga i koji je tijekom prošle godine najviše pridonio rastu inozemnog duga, u ovoj godini raste sporije. U prvih pet mjeseci zabilježio je rast od svega 50 milijuna kuna (+0,4%). Inozemni dug države na kraju travnja je iznosio gotovo 6,9 milijarde eura, što je tek neznatno više u odnosu na travanj i 4,3% više nego na kraju 2010. Najveći rast u ovoj godini zabilježen je u ožujku (+ 480 milijuna eura u odnosu na veljaču), što je ponajprije rezultat neto učinka otplate dospjele euroobveznice u ožujku u vrijednosti od 750 milijuna eura s pripadajućim kamatama (+ oko 50 milijuna eura) i izdanja nove euroobveznice na američkom tržištu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara u istom mjesecu. U suprotnom smjeru, dakle na pad inozemnog duga, utjecalo je smanjenje izravnih ulaganja za 7,3% u odnosu na kraj 2010.

U ovoj godini rastu inozemnog duga doprinijeti će i izdanje euroobveznice u srpnju u vrijednosti od 750 milijuna eura, dok će zaduživanje privatnih poduzeća ostati blago uslijed slabe domaće potražnje i izostanka značajnijih investicija.