Pred radnicima su teška vremena, ocjena je globalnog izvještaja Međunarodne organizacije rada (ILO), a prenosi Novi list. Usporen ili negativan gospodarski rast u kombinaciji s nestabilnim cijenama smanjit će realne plaće mnogih radnika pri čemu su naugroženiji oni s niskim primanjima, odnosno siromašnije obitelji. U mnogim zemljama, predviđa to ILO, snižavanje plaća uzrokovano globalnom krizom ozbiljno će pogoditi i srednju klasu stanovništva.

Pripremajući izvješće za ovu godinu, ILO je predviđao da će plaće u industrijskim zemljama rasti u najboljem slučaju 0,1 posto, odnosno na globalnoj razini najviše 1,7 posto. Međutim, bujanje krize redefiniralo je i očekivanja Međunarodne organizacije rada koja sada govori o padu plaća u industrijskim zemljama za 0,5 posto i globalnom rastu ne većem od 1,1 posto. Poručujući kako su pred radnicima teška vremena, ILO jasno naznačava kako institucije tržišta rada nikada nisu bile toliko važne kao danas.

Upravo zbog toga socijalni partneri trebaju biti potaknuti na pregovore kako bi zajednički spriječili relativan pad udjela plaća u odnosu na udio profita u BDP-u. I razina minimalne plaće trebala bi rasti gdje god je to moguće kako bi se zaštitila kupovna moć najugroženijih radnika. Osim toga, minimalne plaće i pregovore o plaćama trebalo bi poduprijeti državnim mjerama s ciljem sprječavanja realnog pada plaća.

Ocjene i preporuke Međunarodne organizacije rada jednako se odnose na Europu kao i cijeli svijet. Nakon dramatičnog zadnjeg kvartala prošle godine, europska ekonomija i dalje se suočava s oštim usporavanjem. Eurozona službeno je u recesiji, približava joj se i cijela Europa. Prema podatcima Eurostata, stopa nezaposlenosti je u prosincu prošle godine iznosila osam posto u eurozoni, što je za 0,1 posto više u odnosu na studeni te 0,8 posto više u odnosu na prosinac 2007.

Na razini EU pak zabilježena je stopa nezaposlenosti u iznosu 7,4 posto (0,1 posto više nego u studenom i 0,6 posto više na godišnjoj razini). Tako je Europska Unija u 2009. godinu ušla sa 17,9 milijuna nezaposlenih. U roku od jednog mjeseca bez posla je ostalo 540 tisuća Europljana. Najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Nizozemskoj (2,7 posto) i Austriji (3,9 posto), a najviša u Španjolskoj (14,4 posto) i Letoniji (10,4 posto).

Hrvatsku, barem prema podacima o registriranoj nezaposlenosti, kriza još nije zahvatila u punom jeku. Tako je u prosincu prošle godine bez posla bilo 240.455 radnika, odnosno 6.794 nezaposlenih više nego u studenom. No na godišnjoj razini registirana nezaposlenost smanjena je za 5,5 posto.