Nakon rasta u kolovozu, prema podacima HNB-a u rujnu je zabilježen pad M1 na mjesečnoj razini, koji ponajprije možemo pripisati uobičajenim kretanjima nakon završetka središnje turističke sezone zbog smanjenja potražnje za gotovinom i manjeg priljeva deviza od turizma. Novčana masa (M1) na kraju je rujna iznosila 57,9 mlrd. kuna, što je za 1,2 mlrd. kuna, odnosno za 2,0% manje nego na kraju kolovoza. Na godišnjoj je razini zabilježeno usporavanje rasta pa je u rujnu godišnja stopa rasta iznosila 11,7% (u usporedbi s 13,3% u kolovozu). Tome je najviše pridonijelo usporavanje rasta depozitnog novca od 5,6 mlrd. kuna godišnje (+16,8%), dok gotov novac izvan banaka bilježi blagi godišnji rast od 2,3%.
Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca u rujnu je povećan za 1,6 mlrd. kuna u odnosu na kolovoz na 274,6 mlrd. kuna, pri čemu su sve sastavnice M4, izuzev novčane mase, zabilježile mjesečni rast. Na godišnjoj razini agregat M4 viši je za 13,4 mlrd. kuna (odnosno za 5,1%). Tome je uz rast deviznih depozita (od 7,6 mlrd. kuna ili 5,1%) pridonio i rast obveznica i instrumenata tržišta novca (za 2,2%). S druge strane, kunski su depoziti ublažili rast M4 na godišnjoj razini (smanjeni su za 686 mil. kuna odnosno 1,6%).

Do kraja godine ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. S obzirom na izražena nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja se nastavljaju i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava te procesa razduživanja ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.