Kreditne institucije u Hrvatskoj, to jest 19 banaka i jedna stambena štedionica, u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovale su s neto dobiti od 419,7 milijuna eura, što je za 12 posto više nego u prvom tromjesečju 2024. godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).

U odnosu na ožujak 2025. dobit kreditnih institucija porasla je za 12 posto, pri čemu je rast u cijelosti ostvaren pod utjecajem jednokratnog učinka prihoda ostvarenog prodajom vlasničkih udjela jedne banke. Posljedica tih kretanja jest povećanje vrijednosti pokazatelja profitabilnosti: prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) 17,2 posto, istaknuto je u HNB-ovom komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prvi ovogodišnji kvartal.

Prema privremenim nerevidiranim podacima i tablicama koje je središnja banka objavila na temelju podataka koje su joj dostavile kreditne institucije, s dobiti je u prva tri mjeseca ove godine poslovalo 19 kreditnih instititucija, dok je gubitak od 339 tisuća eura zabilježila J&T banka. Najveću dobit u razdoblju od siječnja do kraja ožujka 2026. imala je Zagrebačka banka, 135,8 milijuna eura, slijedi je Erste&Steiermärkische banka sa 121,7 milijuna eura, dok je treća po visini dobiti Privredna banka Zagreb (PBZ), sa 65,4 milijuna eura.

Nadalje, OTP banka je u prva tri ovogodišnja mjeseca poslovala s dobiti od 38 milijuna eura, Raiffeisenbank Austria s 18,6 milijuna eura, Hrvatska poštanska banka (HPB) s 15,2 milijuna eura, a Addiko banka s 10,3 milijuna eura.

Kapitaliziranost i likvidnost na visokim razinama

Kako navode iz HNB-a, ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava su na visokim razinama, a stopa ukupnoga kapitala blago se smanjila: s 22,9 na 22,5 posto. Pritom, sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.

Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju 2025. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 199,7 posto, kažu iz središnje banke.

U prvom tromjesečju 2026. godine ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se u odnosu na kraj 2025. za 1,2 posto i iznosila je 90 milijardi eura. Pritom, imovina se smanjila kod većine kreditnih institucija.

Ukupni krediti i predujmovi smanjili su se u usporedbi s krajem 2025. godine za 0,7 milijardi eura ili jedan posto. Najviše su se smanjila visokolikvidna sredstva, to jest sredstva kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju, dok se rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava nastavio. Neprihodonosni krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 0,5 posto, pod utjecanjem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima, dok su se u portfelju kredita kućanstvima blago povećali, navode iz HNB-a.

Napominju i da je udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju ožujka 2026. godine stagnirao u usporedbi s krajem 2025. i iznosio je 2,3 posto. Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati kod nefinancijskih društava, a udio NPL-ova kod tog sektora smanjio se s 3,7 na 3,4 posto. Kod kućanstava udio NPL-ova stagnirao je na 3,3 posto.

Manji kamatni prihodi, rast prihoda od naknada i provizija

Prema podacima iz HNB-ovih tablica, kamatni prihodi u prvom ovogodišnjem kvartalu dosegnuli su 746,8 milijuna eura, u odnosu na 752 milijuna na kraju lanjskog ožujka.

Inače, s početkom godine na snagu su stupile zakonske izmjene koje građanima omogućuju podnošenje zahtjeva za aktivaciju računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga. To ih je u nepuna tri mjeseca ove godine učinilo više od 100 tisuća, no podaci pokazuju da to za sada nije imalo efekt na pad prihoda banaka od naknada i provizija. Naime, ti prihodi u prva tri mjeseca iznosili su ukupno 218,9 milijuna eura, što je za oko 6,3 milijuna eura više no u istom lanjskom kvartalu.