S mađarskim veleposlanikom Ivanom Gaborom razgovarali smo nakon što je u medije procurio sadržaj pisma mađarskog ministra vanjskih poslova koje je prošlog tjedna uputio hrvatskom ministru Gordanu Jandrokoviću oko Ine. U pismu se kritizira rad Nadzornog odbora Ine, sumnjiči se hrvatske članove NO-a da plasiraju u javnost lažne poslovne informacije, a žali se i na ponašanje AZTN-a, te je, prema pisanju Večernjeg lista, to pismo u Hrvatskoj doživljeno kao pritisak na hrvatske institucije. Veleposlanik, međutim, o tom pismu nije htio razgovarati, štoviše rekao je da ne može ni potvrditi ni negirati njegovo postojanje. "Naše vlade su u kontaktu, ministri su se sreli u Dubrovniku na summitu i raspravljali su i o pitanju Ine. Sada smo u fazi u kojoj rasprava ne može biti vođena javno, ne kako bismo nešto krili nego da postignemo međusobno razumijevanje na međuvladinoj razini. Curenje informacija je protiv interesa kompanije kao i dviju vlada", naglasio je, pozivajući se na pravila diplomatske komunikacije koja su ovdje bila prekršena.

Koje je stajalište mađarske vlade oko pitanja Ine?
Ina je strateško ulaganje Mola, te je u strateškom, zajedničkom interesu obje strane, Mola i hrvatske Vlade kao dioničara, da kompanija bude uspješna. Lani je kompanija prvi put nakon niza godina imala dobit i teško je reći da stvari idu u krivome smjeru. To ulaganje nastojimo gledati u dugoročnoj perspektivi, da Ina bude jaka regionalna kompanija. Ponekad se, doduše, u medijima u Hrvatskoj pojave tekstovi koji su plod nekih kratkoročnih osobnih interesa, a za nas je Ina strateško ulaganje. Tekstovi o tome da Mol ugrožava energetsku suverenost Hrvatske su neprihvatljivi. Naše su vlade potpisale nekoliko sporazuma o suradnji, a jedan od njih govori o energetskoj suradnji, što znači da ćemo u slučaju krize pomagati jedni drugima. Na polju energije interesi naših dviju zemalja su zajednički.

Kako gledate na ideju ograničavanja udjela u Ini, da nitko ne može steći više od 50 %?
Europski propisi osiguravaju slobodno kretanje kapitala na unutrašnjem tržištu i zakonodavac ne može postavljati takve prepreke.

Ni privremeno? Zbog zaštite nacionalnog interesa?
Ni privremeno. Kad je Mađarska prije četiri godine donijela sličan zakon, za nekoliko ga je mjeseci morala mijenjati jer je to tražila Europska komisija. Iznimne okolnosti koje bi možda opravdale takav zakon bi značile da postoji neka prirodna katastrofa zbog koje se to radi, a to nije slučaj. Hrvatska je Vlada išla u privatizaciju i pozvala je ulagače, a rezultat je sada da postoje dva glavna dioničara, s gotovo jednakim udjelima i snagom. U toj situaciji ne vidim neki veliki rizik ili katastrofu koja bi opravdala ograničavanje vlasništva. Kad bi takav zakon bio donijet, idućeg dana bi EK reagirala. Hrvatska, doduše, nije još članica EU, ali se sprema potpisati sporazum o pridruživanju i pravila tog sporazuma treba poštivati. Inače gubi na svojoj političkoj reputaciji.

Dojam je da postoji pritisak Mađarske na hrvatske institucije vezano uz Inu.
Pritisak odlučno negiram. Cilj kontakata je da se identificiraju pitanja koja treba rješiti.

Posebno se čini da postoje kritike na račun predsjednika NO, Davora Šterna.
- Nikad nismo spominjali imena. A ono što mogu reći je da dionički ugovor u Ini smatramo valjanim i ne vidimo razloga da se mijenja. Jasno su postavljena pravila kako se upravlja kompanijom i osiguravaju se za oba dioničara prava da izraze svoje poglede, uključujući i veto. Sve glavne odluke moraju odobriti oba dioniča i mislim da je to fer i dobar pristup.

Premijerka Kosor je najavila da se uskoro sastaje s mađarskim kolegom Orbanom te da očekuje da će razgovarati i o zahtjevu koji je DORH uputio oko istrage nad predsjednikom Mola Zsoltom Hernadijem zbog davanja mita, a mađarsko odvjetništvo odbilo zbog pitanja nacionalne sigurnosti.
Datum susreta još nije određen. Mađarska vlada se neće miješati u istragu. Vjerujemo u nezavisnost i profesionalizam hrvatskog i mađarskog odvjetništva i ne želimo to ni komentirati. Sporazum između Hrvatske i Mađarske o uzajamnoj pravnoj pomoći predviđa mogućnost da se zbog pitanja nacionalnih strateških interesa odbije zahtjev za pomoći, što je uobičajena klauzula u međunarodnim ugovorima.

Dakle, hrvatski istražitelji neće moći nastaviti s istragom koja uključuje Zsolta Hernadija?
Trebate znati da je mađarsko državno odvjetništvo pokrenulo svoju istragu o istom pitanju. Suradnja dvaju odvjetništva je dobra. Imaju svoje komunikacijske kanale, postupaju po svojim zakonskim okvirima, te je na njima da odluče kada i u kojem će obliku upoznati javnost s činjenicama o tome.

Temeljem čega je istraga pokrenuta i kada će biti poznati rezultati?
Na temelju zahtjeva hrvatskog državnog odvjetnika gospodina Bajića. Mađarski tužitelj je odbio hrvatski zahtjev, ali je istodobno naredio istragu i ona sada traje. O rezultatima se može očekivati da će biti obaviješteno hrvatsko državno odvjetništvo.

Mađarska je pomogla Hrvatskoj pri zaključenju pregovora s EU, a je li situacija oko Ine i Mola pokvarila odnose?
Bilateralni odnosi su odlični. Pogledi oko Ine možda nisu identični, ali naše dvije zemlje imaju brojne zajedničke interese i jake veze, i ekonomske i kulturne. Odnosi su zaista bogati i ja sam na njih ponosan. Mnogo je zajedničkih kulturnih događaja, jako smo zadovoljni kako Hrvatska tretira mađarsku manjinu, mnogo Mađara dolazi na odmor u Hrvatsku, trgovinski odnosi su razvijeni i sve uravnoteženiji jer se smanjuje hrvatski trgovinski deficit... Završetak pregovora Hrvatske s EU bio je pak veliki zajednički poduhvat i to će se nastaviti. Hrvatska će biti članica EU, morat će u Vijeću EU braniti svoje interese i siguran sam da su u strateškim pitanjima naši interesi isti.

Što će Hrvatskoj donijeti članstvo u EU?
Duboko sam uvjeren da će joj jako koristiti. Jedna od najvažnijih stvari je da će Hrvatska biti za stolom kada se budu donosile odluke. Drugi aspekt je da će Hrvatska na međunarodnoj sceni dobiti na težini. Treći aspekt je pristup europskim fondovima jer će Hrvatska više povlačiti iz europskog proračuna nego što će u njega uplaćivati.

Što danas Mađari misle o EU i članstvu? Bi li danas prošao referendum?
Uvjeren sam da bi. Mađari sada, prema istraživanjima, izražavaju veliko povjerenje u europske institucije, ali popularnost EU je malo manja. No, mišljenje o EU oscilira, te je prije ulaska u EU bilo jako visoko. Jedan sektor je u integraciji u EU bio posebno pogođen, a mislim da će to biti i kod vas - poljoprivreda i prehrambena industrija. Zbog uvoza će potrošači u trgovinama naći jeftinije proizvode iz EU, ne nužno i kvalitetnije, što je dobra prilika za potrošače. No, to će ujedno biti veliki izazov za poljoprivrednike i prehrambenu industriju.

Kako ocjenjujete investicijsku klimu u Hrvatskoj?
Mnogo je prilika ali i mnogo prepreka koji nerviraju ulagače. Žale se na lokalne vlasti. Ponekad se očekuje da pruže neke usluge lokalnim vlastima - čak dodatno dolazi i do promjene uvjeta, koji službeno nisu bili postavljeni. Žale se i da ima mnogo raznih pravila koja nije lako slijediti. Doduše, to je i slučaj u EU, gdje se sada pokušava snimiti postojeća pravila i smanjiti im broj, te ih učiniti jednostavnijima. S druge strane, mi smo četvrti najveći strani ulagač u Hrvatskoj, pa ne možemo reći da je situacija loša, slika je miješana. Pozicija potpredsjednika Vlade za investicije među stranim ulagačima dobro je ocijenjena, smatraju ga korisnim i otvorenim jer razumije jezik ulagača. Na političkoj razini, mogao bih reći da on funkcionira kao one-stop-shop, ali bilo bi dobro da to postoji i na operativnoj razini.

Depeše na WikiLeaksu
Rusija tu ima interese
Na Wikileaksu je objavljena depeša iz američkog veleposlanstva u Zagrebu gdje vaš prethodnik u Zagrebu upozorava na ruske energetske interese u Hrvatskoj koji ne idu uvijek u prilog Mađarskoj. Možete li to komentirati?
- Ne mogu komentirati ono što se objavjuje na Wikileaksu. Pitanje je koliko je to autentično. Rusija je najveći izvoznik plina i nafte u Europi i sigurno ima svoje interese na tim tržištima.