Hrvatske morske luke u protekloj su godini zabilježile pad prometa i lošije poslovne rezultate. No, s obzirom na negativan utjecaj krize, pad poslovanja bio je očekivan pa su zahvaljujući mjerama štednje i racionalizaciji poslovanja u većini luka rezultati ipak bolji od očekivanih tako da luke posluju likvidno.

Povoljniji od Kopra
Ukupni promet Luke Rijeka u 2009. je tako, prema prvim procjenama, niži od prethodne godine do 13 posto. Prema riječima predsjednika Uprave Denisa Vukorepe ove godine predviđa se poslovanje u okviru rezultata prošle godine. "Kada govorimo o naturalnim pokazateljima, to znači da se planira promet od oko 5,2 milijuna tona tereta i pozitivan rezultat poslovanja", kaže Vukorepa. Luka Rijeka povećala je konkurentnost zahvaljujući izgradnji novih prometnica, posebno puni profil autoceste na koridoru prema Budimpešti. Krajem prošle godine uveden je i blok-vlak između ta dva grada pa se očekuje usmjeravanje kontejnerskog prometa za mađarsko tržište na riječki prometni pravac. "U novim uvjetima ovaj je pravac najkonkurentniji u odnosu na ostale europske pravce, pogotovo u odnosu na pravac preko luke Kopar i ostale u sjevernom Jadranu", pojašnjava Vukorepa.Luka Ploče zabilježila je u odnosu na godinu ranije pad prometa od 40 posto. Međutim, Iz luke poručuju kako treba uzeti u obzir da je u 2008. kroz luku prošlo 5,2 milijuna tona tereta, što je najbolji rezultat ikad ostvaren. Prema riječima direktora Luke Ivana Pavlovića, loš poslovni rezultat tek se djelomično može pripisati utjecaju krize. "Znatan problem u poslovanju hrvatskih luka predstavlja Zakon o lukama i pomorskom dobru, birokratiziranost i visoka opterećenost sustava dodatnim troškovima", kaže Pavlović. Negativan utjecaj na Luku Ploče, prema njegovim riječima, ima i usporavanje dinamike izgradnje autoceste Zagreb-Dubrovnik jer je izgradnja kroz područje Bosne i Hercegovine u znatnom zakašnjenju.

Novi terminal
Kada je riječ o planovima za tekuću godinu, u Pločama očekuju porast prometa na razinu od 4 do 4,3 milijuna tona tereta. Do kraja 2010. trebala bi biti dovršena izgradnja novog kontejnerskog terminala u luci. Splitskoj Sjevernoj luci promet je pao za 25 posto. Tijekom 2009. tako je prekrcano 252.000 tona tereta, a u 2008. 340.000 tona. Prema riječima Darka Smolića, pomoćnika direktora Luke za komercijalne poslove i financije, korisnici usluga najvećim su dijelom iz Hrvatske i BiH. "Ako oni budu uvozili sirovine i ostali komitenti ostvare ovogodišnji promet, iduće godine možemo očekivati promet na razini 2008.", najavljuje Smolić.

O Splitskoj luci
Političke barijere
Kao najveći problem u poslovanju splitske banke izdvaja se željeznički prijevoz iz Splita "ličkom prugom" do Zagreba i "unskom" do Bosne. "Pruga nije elektrificirana, pa se koriste lokomotive na dizel pogon što značajno povećava cijenu željezničkog prijevoza do krajnjih odredišta. Unska pruga prema BiH nije u potpunoj funkciji i opterećena je administrativnim barijerama između uprava Hrvatske i BiH", pojašnjava pomoćnik direktora Darko Smolić.