U prvoj polovici ove godine država se u financiranju proračunskog manjka dosta oslanjala na domaći bankarski sustav, pa je veliki dio bankarskih kredita odobrenih u tom razdoblju bio usmjeren upravo u javni sektor, prema središnjoj državi. Tako su se od siječnja do svibnja krediti državi kod domaćih banaka povećali za oko 10 milijardi kuna. Bankari su, međutim, često naglašavali potrebu smanjenja javne potrošnje kao nužan preduvjet relaksacije domaćih financija, a u nekoliko navrata i eksplicitno je rečeno da, ako ne dođe do zaokreta u javnim financijama, novih kredita državi više neće biti, jer banke moraju misliti i na druge grupe klijenata, građane i stanovništvo.

Sada se pak govori o novom zaduženju države na inozemnom tržištu, no prema odgovorima koje smo dobili od većih domaćih banaka, država na njih može računati u svakom trenutku: sve su, ako državi to zatreba, spremne uskočiti novim kreditima, bez obzira što radikalnih zaokreta u financiranju javne potrošnje nema. Jedan od razloga koji su navele je to da im je, u krizi, država najmanje rizičan klijent.

Tako iz Zagrebačke banke poručuju da će i nadalje osiguravati sredstva za nastavak selektivnih kreditnih aktivnosti prema svim tržišnim segmentima - i u javnom i u privatnom sektoru. Iz Privredne banke Zagreb također kratko odgovaraju kako će PBZ i dalje, prema planu, kreditirati poduzeća, javni sektor i građane.

U Erste banci su pojasnili kako je država kvalitetan dužnik pa banka, sukladno svojim mogućnostima, nastoji osigurati državi kreditiranje, odnosno premošćivanje navedenih razlika. Kreditiranjem države utječemo i na likvidnost gospodarstva u cjelini, a samim time posredno i na likvidnost naših klijenata, vele u Ersteu.

Dodaju da se u banci nije smanjivalo kreditiranje ostalih sektora kako bi više sredstava ostalo na raspolaganju za kreditiranje države. Drugim riječima, kreditiranje države nije imalo negativnog utjecaja na kreditiranje ostalih kategorija klijenata, zaključuju u Erste banci. Glavni ekonomist Raiffeisenbanke Anton Starčević kaže da svaka banka, pa tako i RBA, strukturira svoj portfelj izlaganja riziku nastojeći optimalno disperzirati rizičnost svog portfelja.