Ingra razmišlja o tome da radni tjedan skrati na četiri dana, odnosno 32 radna sata. Naime, globalna je gospodarska kriza uzela danak u svim tvrtkama, posebice u građevinarstvu koje zapošljava oko 105 tisuća ljudi.

To je zasad samo jedna od mogućnosti rješavanja problema s nelikvidnošću i slabom prodajom stanova koja muči gotovo sve građevinare.

Spačva već skratila
– Odluka još nije donesena i zasad nema konačne vijesti, ali istina je da se to razmatra – kaže Danko Družijanić, glasnogovornik Ingre, i dodaje kako vjeruje da će se ovaj tjedan odlučiti o mogućem 32-satnom radnom tjednu.

Skraćeni radni tjedan već su kao mjeru očuvanja zaposlenosti u uvjetima krize uvele neke europske zemlje, a i u Hrvatskoj sindikati, poslodavci te Vlada predlažu to kao dobru antirecesijsku mjeru.

– Ako se s krizom nastavi ovako, morat ćemo razmisliti o skraćivanju radnog tjedna u pojedinim industrijama i načinima kako subvencionirati plaće radnicima zaposlenima u tim sektorima – posljednjih mjeseci ponavlja ministar financija Ivan Šuker.

Prošlog je tjedna četverodnevni radni tjedan uveo i jedan od najvećih hrvatskih drvoprerađivača Spačva koji je među prvima osjetio posljedice recesije, pa je zbog smanjenja narudžbi otpustio oko 400 radnika s ugovorom na određeno vrijeme.

Zato je Spačva sada uvela četverodnevni radni tjedan kako ne bi morala otpustiti još 150 stalno zaposlenih radnika. Smanjenjem na 32 radna sata u tjednu posao je raspoređen tako da dio stalnih radnika ipak neće, bar za sada, biti otpušten.

Problemi s naplatom radova, posebice od državnih tvrtki, probleme su donijeli i Institutu građevinarstva Hrvatske, pa direktor Jure Radić razmatra ideju da zbog toga plaće isplati u dva dijela. Radić je izjavio da bi se prije odlučio na to nego na otpuštanje svojih radnika.

Predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva Zdenko Karakaš kaže da ovi problemi u graditeljstvu nisu ništa novo te da je nelikvidnost već dugo problem u tom sektoru.

Cjelovito kašnjenje
– Nelikvidnost dolazi sve više do izražaja i doći će još i više. Riječ je o cjelovitu kašnjenju plaćanja države i javnih poduzeća, a bit će još i gore. To je jedan krug, jer ako primjerice Ingra ne dobije svoj novac, neće moći platiti podizvođačima, koji pak neće moći platiti svojim podizvođačima – objašnjava Zdenko Karakaš koji vjeruje da bi sve to moglo uzrokovati i propadanje nekih građevinskih kompanija.

– Zamislite kolike probleme za sobom povlači nelikvidnost od dva mjeseca. To svašta donosi i vrlo je lako moguće da će neki, vjerojatno manji, propasti – tvrdi Zdenko Karakaš.