Hrvatska Vlada vodi preliminarne razgovore s domaćim mirovinskim fondovima, Croatia osiguranjem, reosiguravateljem Croatia Lloydom te Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o njihovu ulasku u vlasništvo Hrvatske poštanske banke (HPB), potvrdio je Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a.

"Trenutačno se vode preliminarni razgovori, a zasad je nepoznato kakva bi trebala biti vlasnička struktura HPB-a", izjavio je Maletić na konferenciji za novinare u Zagrebu.

"Cilj je da HPB ostane nacionalna banka, u pretežitom vlasništvu hrvatskog kapitala s poslovanjem na čitavom prostoru Hrvatske", rekao je.

EBRD, koji kupuje udjele u profitabilnim kompanijama tranzicijskih zemalja, želi između 20 i 25 posto.

HPB se nalazi u gotovo stopostotnom državnom vlasništvu te je jedina veća banka koja nije prodana stranim kompanijama. Država ima 51 posto dionica, Hrvatska pošta 28 posto, mirovinski fondovi 20 posto, a ostatak je u rukama malih dioničara.

Maletić je naglasio kako bi novi dioničari trebali dokapitalizirati HPB s iznosom između 800 milijuna i 1 milijardu kuna. "I sada imamo dovoljno kapitala za komotno poslovanje. No da bismo nastavili rasti, razvijati se i nuditi kredite gospodarskim subjektima, treba nam dodatan kapital", rekao je prvi čovjek banke. Knjigovodstvena vrijednost banke iznosi 1,2 milijarde kuna.

HPB ostvario neto dobit od 87,7 milijuna kuna

Prema nerevidiranim financijskim izvještajima za 2011. godinu, neto dobit Hrvatske poštanske banke porasla je za 72,6 posto u odnosu na godinu prije i iznosi 87,7 milijuna, dok je imovina banke porasla za 1,6 milijardi kuna u odnosu na kraj 2010. i sada iznosi 16,5 milijardi kuna, čime je tržišni udjel porastao sa 3,72 na 4,03 posto.

Od ukupne operativne dobiti banke koja iznosi 217,3 milijuna kuna i veća je 10,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, 62,2 posto ili 135,1 milijun kuna izdvojeno je za dodatna rezerviranja za loše plasmane i ostale obveze.

Bruto kreditni portfelj banke na kraju 2011. godine iznosi 10,6 milijardi kuna i u odnosu na kraj prošle godine povećan je za 9 posto. Značajan rast kredita ostvaren je u sektoru stanovništva od 11,4 posto kao rezultat proširenja ponude kreditnih proizvoda i poboljšanih uvjeta kreditiranja te novog pristupa prodajnim distributivnim kanalima. Osobito visok rast imali su stambeni krediti koji su porasli za 47,6 posto u odnosu na 2010. godinu. Bruto krediti trgovačkim društvima krajem prosinca 2011. godine iznose 5,9 milijardi kuna i viši su za 12,6 posto.

Primljeni depoziti na kraju 2011. godine iznose 12,7 milijardi kuna i tijekom godine porasli su za 1,6 milijardi kuna ili 15,4 posto, a u njima je oročena štednja građana rasla po stopi od 20,6 posto.

Spomenuti rast kredita i depozita rezultirao je rastom neto kamatnih prihoda, koji su viši za 25 posto u odnosu na prošlu godinu i iznose 467 milijuna kuna.

Neto prihod od provizija i naknada niži je u odnosu na prošlu godinu za 9 posto uslijed porasta troškova banke po platnom prometu, uz istovremeno niže prihode po naknadama od klijenata.

Dobit od aktivnosti trgovanja iznosi 19,5 milijuna kuna i bilježi smanjenje od 41,9 posto u odnosu na 2010. godinu, prvenstveno kao posljedica negativnih kretanja na tržištu kapitala.

U nastojanju da bude što dostupnija svojim klijentima banka je u 2011. godini nastavila širiti svoju mrežu bankomata i poslovnu mrežu te je otvorila nove poslovnice u Bjelovaru, Karlovcu, Koprivnici i Imotskom. Širenje poslovne mreže, kao i daljnja unaprjeđenja u automatizaciji poslovnih procesa te povećanje troškova osiguranja štednje utjecali su na višu razinu troškova poslovanja u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč tome, drugu godinu zaredom poboljšan je pokazatelj troškova efikasnosti poslovanja (C/I pokazatelj) te on na kraju 2011. iznosi 70 posto, od čega se na troškove iz prethodnih godina odnosi 2 postotna boda.

Na kraju 2011. stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosi 14,2 posto i smanjena je u odnosu na prethodnu godinu za 2,6 postotna boda, prvenstveno kao posljedica isteka roka uključivanja hibridnog instrumenta u iznosu od 200 milijuna kuna u jamstveni kapital.