Hrvatsko bi gospodarstvo u 2013. moglo zabilježiti mali rast, no zbog visoke nezaposlenosti i pada plaća koji smanjuju potrošnju nije isključeno da ostanemo u "crvenom". Tako bismo mogli sažeti makroekonomsku prognozu Marka Škreba, glavnog ekonomista i stratega PBZ-a koji je raspon kretanja BDP-a postavio između -0,4 i +0,3 posto.

Demografski problem
- Većina prognozera u srednjem roku u Europi ne očekuje rast veći od 4%. Ovo nije ciklička kriza i neće biti većeg rasta u Europi pa ni u nas. Vratit ćemo se rastu, ali skromnijem; neke procjene govore o srednjoročnom rastu od oko 2%. Nemojte očekivati više - poručio je Škreb.

Bivši guverner HNB-a napominje da je Hrvatska od 2004. do 2008. rasla na zaduživanju, no ubuduće će morati trošiti u skladu s mogućnostima. Hrvatski je problem i demografski; od populacije koja ne raste ne može se ni očekivati rast. Nastavit će se trend automatizacije i globalizacije, seljenja proizvodnje u jeftinije zemlje, a ostaju i brojni strukturni problemi. No odakle uz takve negativne utjecaje dolaze izgledi za rast?

- Vlada je ipak krenula s nekim reformama i najavila investicije za 2013.; pitanje je koliko će to imati učinka na rast BDP-a u 2013., ali sigurno će imati u 2014. - smatra makroekonomist.

Niža premija rizika
Usto, u krizi su opstali sposobniji, oni kojima se otvaraju veće mogućnosti rasta. Također, s obzirom na to da nam je BDP u četiri godine pao oko 10%, na tako niskoj bazi svaki se pomak nabolje bilježi kao rast. Smanjuje se i premija rizika za ulaganje u Hrvatsku; s lanjskih 5% petogodišnji CDS prepolovio nam se na 2,5%. S obzirom na visoku euriziranost zemlje, u prilog nam ide činjenica da je vjerojatnost raspada eurozone praktički eliminirana, no problemi će ipak potrajati još nekoliko godina prelijevajući se i na naše tržište. Tržišta će veći rizik uznemirenosti naplatiti većim premijama osiguranja. Tečaj bi trebao ostati na razini od oko 7,5 kuna za euro, a inflacija se vratiti na oko 3%, što je dugogodišnji prosjek Hrvatske.

- U 2012. imali smo povećanje PDV-a, cijene energenata, komunalija... zbog čega je inflacija rasla. Nakon isteka 12 mjeseci vratit će se na 3% - zaključio je Škreb te pohvalio HNB za dobar posao u održavanju stabilnosti cijena. No poručio je da se treba čuvati brzih rješenja kao što su "devalvacija će sve riješiti" ili "HNB će sve riješiti".