Gospodarska je kriza nepovratno pojela dio BDP-a, po nekim računicama riječ je o tri postoka, objavila je u ponedjeljak Europska komisija u svojoj najnovijoj analizi trendova u eurozoni.

Nadalje, EK nije išla na postotak nego na podsjećanje kako je potencijal rasta eurozone u razdoblju od 2000. do 2006. godine iznosio prosječnih 1,8%, lani je pao na 1,3% a ove će godine iznositi svega 0,7%.

Podaci su tim ozbiljniji u svjetlu iskustava prema kojima financijske krize uvijek povlače teže i dugoročnije posljedice od recesija izazvanih drugim faktorima. One također znače niži rast i sporiji povratak u vremena rasta BDP-a.

Prema prognozama EK, na efekte ove krize nadovezat će se također sve naglašeniji upliv sve starijeg stanovništva a koji će se početi osjećati od 2020. godine na dalje. Smanjenje radne populacije počinje u idućem desetljeću. Trenutno, eurozona je u dubokoj recesiji ali kvartalni izvještaj ukazuje da je oporavak začet serijom poticaja gospodarstvu i koordiniranjem politika.

Većina financijskih tržišta, ustvrdila je analiza, ukazuje "ohrabrujuće znakove stabilizacije “ – tako je opisano – iako je situacija još uvijek nestabilna i oporavak nekonsolidiran. Financijski uvjeti u eurozoni također su poboljšani nakon što su banke snizile troškove.

Analiza upozorava kako je moguće daljnje otpisivanje imovine nekih banaka, pozivajući se na nedavnu studiju ECB-a koja tvrdi da problemi s bankama još nisu prijeđeni. Reakcija na pad BDP-a od 2,5% u prvom tromjesečju ove godine je osjetan pad ulaganja – s druge strane, nije se dogodilo smanjenje potrošačke aktivnosti građana.

Poticaji su spasili financijski sustav od urušavanja ali je cijena oporavka visoka, zaduživanje u eurozoni porasti će za 18% do 84% BDP-a dogodine s tendencijom daljnjeg porasta obzirom na visok javni dug.