Iako je većina poduzeća, njih 58 posto, u 2025. poboljšalo poslovanje u odnosu na prethodnu godinu, od 2021. godine uočava se postupni rast udjela onih čiji su rezultati ostali na istoj razini, što upućuje na usporavanje gospodarskog rasta, istaknuto je u utorak na predstavljanju istraživanja AmChama o poslovnom okruženju u Hrvatskoj.

Rezultate već tradicionalnog istraživanja su predstavile izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) Andrea Doko Jelušić i predsjednica Vijeća upravitelja te komore Rina Musić.

Uključilo je 180 članova uprava domaćih i međunarodnih poduzeća u Hrvatskoj, članica AmChama, a provedeno je u razdoblju od 9. prosinca 2025. do 12. veljače ove godine.

Tako, 58 posto ispitanika ocijenilo je poslovanje u 2025. boljim nego u prethodnoj godini. S druge strane, 11 posto poduzeća suočilo se s lošijim rezultatima, dok je 32 posto ispitanih ocijenilo da im je 2025. protekla bez značajnijih promjena.

Kako su istaknuli su iz Amchama, od 2021. uočava se postupni rast upravo udjela onih čiji su rezultati ostali na istoj razini. On je 2021. iznosio 21 posto, u 2024. godini 26 posto, a u prošloj spomenutih 32 posto. Također, tu je i trend smanjivanja udjela kompanija koje ocjenjuju da su bolje poslovale u odnosu na godinu ranije - 2021. taj udjel je bio 73 posto, 2022. godine 67 posto, 2024. godine 64 posto, a lani 58 posto.

Istodobno, dobra je vijest da udio poduzeća kojima se poslovna situacija pogoršala ne pokazuje trend rasta, već ostaje relativno stabilan uz manje oscilacije.

Kada je riječ o zapošljavanju, 38 posto ispitanih poduzeća povećalo je broj radnika, gotovo polovica zadržala je istu razinu zaposlenosti, dok je 13 posto poduzeća smanjilo broj zaposlenih.

Iako su brojke pozitivne, kazala je Doko Jelušić, tu se također bilježi pad udjela poduzeća koja su dodatno zapošljavala, s obzirom da je taj postotak u 2024. iznosio 49 posto.

Na pitanje kako bi ocijenili ukupno iskustvo poslovanja svog poduzeća u Hrvatskoj, 50 posto ih je odgovorilo dobro, 14,1 posto vrlo dobro, 32,4 posto prosječno, 3,5 posto loše, dok nitko nije odabrao odgovor vrlo loše.

Izazovi cijena rada i dostupnost radne snage

Također, 52 posto kompanija je ocijenilo da su se uvjeti poslovanja u proteklih pet godina poboljšali, 34 posto smatra da je situacija ostala ista, dok 14,2 posto ispitanih primjećuje pogoršanje poslovnog okruženja.

No, pritom se u odnosu na istraživanje za 2024. godinu za devet posto smanjio udio poduzeća koja smatraju da su se uvjeti u proteklih pet godina poboljšali, a istovremeno se za šest posto povećao udio poduzeća koja smatraju da su uvjeti lošiji.

Na pitanje u kojim su područjima uočili najveća pogoršanja u proteklih pet godina, pri čemu su mogli odabrati više odgovora, opet na prvom mjestu, sa 60 posto, je cijena rada, s 48 posto slijedi dostupnost i kvaliteta radne snage, pa s 25 posto provedba pravnih pravila i procedura itd.

Kada je riječ o glavnim ograničavajućim faktorima u poslovanju lani, treću godinu zaredom je na prvom mjestu nedostatak odgovarajuće radne snage, zatim su tu složene i dugotrajne administrativne procedure, a na trećem mjestu je inflacija.

Po pitanju poboljšanja u proteklih pet godina, pak, s po 31 posto prednjače potražnja za robama i uslugama te mogućnost trgovinske razmjene, s 25 posto slijede uvjeti financiranja itd.

Oko 72 posto tvrtki će širiti poslovanje u iduće tri godine

Po pitanju poslovnih planova za iduće tri godine, 71,6 posto poduzeća je odgovorilo da planira širenje, što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodno istraživanje, kada je to najavilo 78 posto poduzeća.

Nadalje, oko 64 posto tvrtki u iduće tri godine planira dodatna zapošljavanja. Pritom, 17 posto ih planira zaposliti više od 20 radnika, a 47 posto do 20 radnika. Otpustiti više od 20 radnika, pak, planira 4,7 posto ispitanih tvrtki, a do 20 radnika njih 4,05 posto, pokazalo je istraživanje.

Između ostalog, Komora je među članicama istražila i primjenu umjetne inteligencije u poslovanju i spremnost radne snage u tom segmentu.

Istraživanje je pokazalo da velika većina poduzeća, njih 78 posto, već koristi umjetnu inteligenciju (AI) - polovica od toga u svakodnevnom poslovanju, a ostali povremeno za specifične projekte.

Također, dodatnih 16 posto ispitanih koji trenutačno ne koriste AI planiraju njegovu implementaciju u budućnosti, dok samo šest posto ispitanika nema planove koristiti AI.

Većina poduzeća, njih 85 posto, ne očekuje da će AI utjecati na broj zaposlenih

Prema vrsti zadataka, AI se najčešće koristi za automatizaciju administrativnih procesa, poput računovodstva i upravljanja dokumentacijom, te za istraživačke i pomoćne aktivnosti, pri čemu su ove dvije kategorije zastupljene u gotovo jednakom omjeru. Na trećem mjestu nalazi se marketing i analiza ponašanja potrošača, dok četvrto mjesto zauzimaju prediktivna analitika i podrška donošenju odluka, navode iz AmChama.

Značajna većina ispitanih poduzeća, njih 85 posto, ne očekuje da će primjena AI-ja utjecati na promjenu broja zaposlenika, a iz Komore kažu da ih je taj postotak "malo i iznenadio".

Ipak, oko 10 posto poduzeća procjenjuje da će se broj zaposlenih smanjiti zbog uvođenja AI-ja, dok pet posto ocjenjuje da bi to moglo dovesti i do povećanja broja radnika.

No, iako velika većina ne očekuje da će AI smanjiti broj zaposlenih u njihovim poduzećima, 31 posto ih smatra da će se pod utjecanjem umjetne inteligencije značajno promijeniti radne uloge.

AmCham je i ovaj put poduzeća propitao o utjecaju državne regulative i administracije na njihovo poslovanje u zadnjih pet godina. Pritom, udio ispitanika koji utjecaj državne administracije na poslovno okruženje ocjenjuju pozitivnim iznosio je 35 posto, u odnosu na 44 posto godinu ranije. Istodobno je porastao udio ispitanika koji taj utjecaj ocjenjuju negativnim - s 24 posto u 2024. na 36 posto u 2025. godini.

Za većinu ispitanika, njih 53 posto, regulativa i aktivnosti lokalne administracije nisu imale značajan utjecaj na poslovno okruženje u Hrvatskoj u posljednjih pet godina. Gotovo 20 posto ispitanih kaže da je taj utjecaj bio pozitivan, 21 posto ga ocjenjuje negativnim, a gotovo šest posto značajno negativnim, pokazalo je istraživanje.

Upitani, pak, je li rad hrvatskog pravosuđa izravno utjecao na poslovanje njihovih poduzeća u proteklih pet godina, 56 posto ispitanih je reklo da nije, 9,2 posto se izjasnilo o pozitivnom učinku, 27,5 posto o negativnom, a 6,5 posto o značajno negativnom učinku.

Za 38 posto članica uvjeti poslovanja u Hrvatskoj među boljima od zemalja regije

Većina članica AmChama, njih 74 posto, posluje i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, a kada uspoređuju poslovanje u Hrvatskoj s tim zemljama, 46,3 posto ih kaže da je ono usporedivo, 35,2 posto da su uvjeti u Hrvatskoj među povoljnijima, a 2,8 posto tvrdi da su najpovoljniji. S druge strane, 13 posto ih odgovara da su uvjeti među najlošijima, a 2,8 posto smatra da su najlošiji.

Doko Jelušić je kao pozitivno istaknula da je za 2024. godinu 32 posto poduzeća smatralo uvjete u Hrvatskoj među boljima u odnosu na zemlje regije, dok za 2025. to ocjenjuje 38 posto tvrtki. "To govori da se Hrvatska relativno dobro pozicionira u širem okruženju. To je odlična vijest", kazala je.

Kada je riječ o najvećim nedostatcima u Hrvatskoj u odnosu na zemlje regije, osim malog tržišta, i tu se javlja cijena rada, kao i spora administracija te nedostatak adekvatne radne snage. Glavne prednosti Hrvatske unutar regije, kao i ranijih godina, su članstvo u EU, geostrateški položaj i potencijal za turističku djelatnost.

Upitana za procjenu utjecaja nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku na regionalno i hrvatsko gospodarstvo, Doko Jelušić je rekla da svaki geopolitički "poremećaj" donosi određenu razinu nesigurnosti te potencijalne negativne učinke po gospodarstvo, pogotovo po pitanju energenata, u ovom slučaju primarno iz perspektive cijena nafte i ukapljenog plina.