Usporedbe radi, Hrvatska je u 2018. godini zabilježila višak proračuna konsolidirane opće države od 850 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 286 milijardi kuna, što je 74,7 posto BDP-a.

Službena statistika pokazuje da je Hrvatska treću godinu zaredom ostvarila suficit konsolidirane opće države i to veći nego godinu ranije, dok se udio duga opće države u BDP-u nastavlja smanjivati zahvaljujući većem rastu nominalnog BDP-a u odnosu na rast duga.

Najveći utjecaj na suficit od rasta poreznih prihoda

Najveći utjecaj na generiranje suficita u 2019. u odnosu na prethodne godine imalo je poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda, zamjećuju u DZS-u.

U 2019. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 81,3 milijardi kuna, što je porast od 6 posto u odnosu na 2018., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 26,66 milijardi kuna, odnosno 7,6 posto više nego prethodne godine.

Veliki utjecaj na iznos suficita u 2019. imao je suficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 50 milijuna kuna, što je poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu za 242 milijuna kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.

Utjecaj na generiranje suficita imalo je i povećanje svih ostalih prihodnih kategorija koje, među ostalim, uključuju primljene transfere, primljeni vlasnički dohodak te output.

U 2019. primarni suficit opće države, koji pokazuje razliku između prihoda i rashoda države bez rashoda za kamate, iznosio je 10,44 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, što je za 7,4 posto više nego u 2018.

U 2019. kamatni rashodi iznosili su 8,88 milijardi kuna, što je za 0,1 posto više nego u 2018.

Nadalje, investicije su lani porasle za 27,6 posto, na 17,2 milijarde kuna, ali su zabilježena i plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 1,78 milijardi kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita, napominju u DZS-u.

Udjel duga smanjen 1,55 postotnih bodova

Dug opće države u 2019. porastao je za 6,9 milijardi kuna ili 2,4 posto u odnosu na stanje na kraju 2018., od čega je 5,7 milijardi objašnjeno neto zaduživanjem, a ostatak pozitivnim tečajnim promjenama kune u odnosu na euro, kažu u DZS-u.

Ipak, udjel duga u BDP-u smanjen je za 1,5 postotnih bodova u odnosu na kraj 2018., na 73,2 posto, što je determinirano proporcionalno većim rastom nominalnog BDP-a u odnosu na rast duga sektora opće države, kažu u DZS-u.

Inače, DZS dva puta godišnje (travanjsko i listopadsko izvješće) podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće o proračunskom manjku (deficitu) i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na ovom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Pandemija koronavirusa ugrožava dosadašnju pozitivnu makroekonomsku izvedbu

Inače, Vlada je krajem prošle godine usvojila proračun uz pretpostavku gospodarskog rasta od 2,5 posto, suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna te udjel javnog duga u BDP-u od 71,3 posto.

Međutim, u međuvremenu je izbila pandemija koronavirusa, koja uzrokuje teške posljedice na gospodarstvo te će ti ciljevi teško biti ostvareni.

Sredinom travnja ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je u prvoj polovici travnja državni proračun uprihodovao tek trećinu prihoda iz istog lanjskog razdoblja. Očekuje da će svibanj i lipanj biti još izazovniji.

Zbog pandemije, Europska komisija u ožujku je predložila, a Vijeće ministara prihvatilo da se aktivira odredba o odstupanju od proračunskih pravila kako bi se zemljama članicama omogućilo da adekvatno reagiraju na krizu uslijed pandemije Covida-19 i ublaže njezine ekonomske posljedice.

Sukladno tome, Povjerenstvo za fiskalnu politiku pozvalo je krajem ožujka Vladu da privremeno odgodi primjenu EU fiskalnih pravila kako bi mogla poduzimati mjere za otklanjanje zdravstvenih, društvenih, gospodarskih i ostalih posljedica epidemije. Ocijenilo je pritom da će one negativno utjecati na javne financije u kratkom roku pa je stoga nužno voditi računa o dugoročnoj održivosti javnih financija.

U međuvremenu, vodeće financijske institucije u svijetu ažuriraju svoje prognoze, uzimajući u obzir gospodarske posljedice pandemije. Tako Svjetska banka procjenjuje da bi Vladin paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu potencijalno mogao doseći gotovo 8 posto BDP-a te stoga očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga gotovo 84 posto BDP-a.