Cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena stambenih nekretnina (ICSN), u 2015. su u odnosu na godinu ranije niže za 2,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji je novi indeks razvio u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB).

Cijene stambenih nekretnina su tako prema posljednjoj objavi DZS-a u četvrtom tromjesečju u odnosu na isto tromjesečje 2014. niže za 2,1 posto, nastavljajući trend pada cijena koji traje od 2008., a nakratko je bio prekinut sredinom 2011. i početkom 2012. godine.

Kod novih stambenih nekretnina pad je iznosio 6,9 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata blago porasle, za 0,1 posto.

U istom promatranom razdoblju cijene nekretnina u Zagrebu pale su za 3,5 posto, dok su cijene u regiji Jadran niže za 2,2 posto.

Promatrano na razini godine, cijene stambenih nekretnina u 2015. u odnosu na 2014. su niže za 2,9 posto. Pri tome su prosječne cijene novih stambenih nekretnina pale za 6,1 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata niže za 1,4 posto, s tim da su cijene nekretnina u Zagrebu pale za 2,1 posto, a na Jadranu za 3,3 posto.

Eurostat: rast cijena nekretnina u Eurozoni

Podaci Eurostata o kretanju cijena nekretnina u posljednjem lanjskom tromjesečju ukazuju na nastavak godišnjeg rasta cijena u eurozoni i EU od 2,9 posto, odnosno 3,8 posto, koji traje još od početka 2013. godine.

Među državama članicama EU, najviši godišnji rast cijena nekretnina u četvrtom tromjesečju 2015. zabilježen je u Švedskoj (14,2 posto), Mađarskoj (10,3 posto) i Velikoj Britaniji (7,1 posto), dok je značajniji pad osim u Hrvatskoj zabilježen u Italiji (0,9 posto) i Cipru (0,6 posto).

"Izgledno je da se dugogodišnji pad cijena nekretnina u Hrvatskoj približio svom kraju. Međutim, ostaje činjenica da tržište ostaje razmjerno nisko likvidno i segmentirano pa kvalitetne nekretnine s dobrom lokacijom pronalaze kupce i po višim cijenama. S druge strane, izvjesno je da će višak ponude "nekvalitetnih" nekretnina s neatraktivnom lokacijom stvarati daljnji pritisak na pad prosječnih cijena", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Također ističu kako je "zamjetniju potražnju i veću likvidnost tržišta te pritisak na rast cijena moguće očekivati tek nakon stabilnog oporavka tržišta rada odnosno rasta zapošljavanja osobito među mlađom populacijom, što se zasigurno neće dogoditi u kratkoročnom razdoblju i uvelike ovisi o budućim potezima kreatora ekonomske politike".

DZS je u suradnji s HNB-om razvio "Indeks cijena stambenih nekretnina" (ICSN) koji je metodološki usklađen HPI indeksom kojeg objavljuje Eurostat. ICSN se objavljuje od početka 2016. te je retroaktivno izračunat za razdoblje od prvog tromjesečja 2008.

Indeks zamjenjuje dosadašnji hedonistički indeks cijena nekretnina (HICN-a) koji je reprezentirao kretanje cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj. Osim agregatno za cijelu Hrvatsku, ICSN prati i kretanje cijena za tri ad-hoc definirane geografske regije - Zagreb, Jadran i ostatak Hrvatske.