U 2010. na naplatu dolazi 2,150 milijardi eura duga. Sredinom godine Vlada se odlučila zadužiti na američkom tržištu gdje investitori lakše prihvaćaju rizičnije ulaganje, pa nije isključeno da se donese ponovna odluka o plasmanu obveznica na tom tržištu.

Kako piše Vecernji.hr, jedini je problem zaduživanja u dolaru valutni rizik, a koliko će dolar biti volatilan i hoće li ojačati, teorije analitičara su različite. Popuste li središnje banke u vođenju ekspanzivne monetarne politike, odnosno ako povuku likvidnost, doći će i do volatilnosti.

"Takvo što najavljuje se sredinom godine, kada bi FED i ECB mogli povećati referentne kamatne stope", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HAAB-a. "Veća kamata utjecat će i na nas, na veću cijenu zaduživanja. U svakom slučaju fiskalna prilagodba", tvrdi Stojić, "bit će najvažniji faktor povoljnosti zaduživanja".

Najviše dugova na naplatu dolazi u početku godine, kada je najslabije punjenje poreznih prihoda. U proračunu su dane oprezne prognoze, prije svega za porez na dobit i dohodak. Očekuje se bolji priliv od PDV-a. No, s obzirom na očekivani pad osobne potrošnje, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, sumnja u takve prognoze.

Efekt potrošnje mogao bi se odraziti i na niže trošarine. Zbog toga bi, smatra, Vlada mogla odustati od ukidanja tzv. kriznog poreza sredinom godine, posebice jer se tijekom ljeta povećava broj zaposlenih, pa bi i prihodi od tog poreza mogli biti veći.