Hrvatski turizam u osam mjeseci ostvario je zadovoljavajuće, gotovo idealne rezultate s četiri posto više dolazaka turista i jedan posto više noćenja nego u isto vrijeme lani, a za cijelu se godinu očekuju četiri posto veći prihodi od stranih turista, oko 15,2 milijarde eura, rekao je u ponedjeljak ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Na predstavljanju rezultata turizma do kraja kolovoza ove godine, on i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić istaknuli su jako dobru predsezonu kao i očekivanje dobre posezone.

Napominjući da se očekivanje godišnjeg prihoda od stranih turista za 2024. temelji na prognozama HNB-a, Glavina je dodao da će "možda biti i bolji od toga", a komentirao je i da rast dolazaka od četiri posto do kraja kolovoza znači da ih je ove godine došlo oko 110 tisuća više nego u lanjskih osam mjeseci odnosno oko 16,8 milijuna, koji ostvarili 89,5 milijuna noćenja ili jedan posto više.

Iznio je i podatke o potrošnji turista tj. iz fiskalizacije turizma i ugostiteljstva do kraja kolovoza ove godine po kojima je bilo 299,7 milijuna računa ili pet posto više nego lani, odnosno više od 5,4 milijarde eura prometa.

Samo u kolovozu noćenja je bilo jednako kao i u lanjskom kolovozu, 31,6 milijuna, a ostvarilo ih je 4,9 milijuna turista ili pet posto više, dok fiskalizacija pokazuje 54,6 milijuna računa ili 3,9 posto više nego u lanjskih prvih osam mjeseci, te 1,47 milijardi eura prometa ili 9,2 posto više.

I podaci o svim vrstama prijevoza pokazuju poraste u odnosu na lani, posebice oko 20 postotni rast zračnog prometa, što su i Glavina i Staničić ocijenili bitnim za predsezonu i daleka tržišta, koja ove godine znatno rastu u odnosu na lani, posebice SAD, Australija, Kanada, Kina i Koreja.

"Neki su se ljetos žalili da je sezona loša, no zapravo imamo gotovo idealne brojke s obzirom na politike i strategije održivosti, u čemu se traži balans između doprinosa turizma gospodarstvu i kvalitete života stanovništva. S novom reformom turizma i većom odgovornošću nacionalne, a sada posebice i lokalne razine vlasti i s novim pravilnicima koji im daju alate za održivost nastojimo izbjeći ono što se događalo u nekim konkurentskim zemljama ovog ljeta s prosvjedima protiv prekomjernog turizma", dodao je Glavina.

Popunjenost pod utjecajem rasta broja kreveta

Najavio je da će novi pravilnici uskoro biti i usvojeni nakon što su već prošli javnu raspravu, a komentirao je i popunjenost smještajnih kapaciteta ovog ljeta, koji su samo za srpanj i kolovoz bili za hotele na razini od oko 87 posto, kampova od 78 posto, objekti u domaćinstvima od 62 posto, a nekomercijalni smještaj od oko 20 posto.

"Svake godine raste nam broj kreveta pa je tako i ove u odnosu na lani oko 25 tisuća kreveta više samo u privatnom smještaju. To nije održivo jer zapravo imamo ′hiperinflaciju ponude′ smještaja, kao i porast pružatelja ugostiteljskih usluga i to mogu biti neki razlozi za određeno nezadovoljstvo kod dijela turističkih subjekata. Zato Vlada provodi niz mjera da bi se našao balans između ′trokuta′ - turističke i fiskalne politike te prostornog planiranja, čega je dio i novi zakon o održavanju zgrada i da se u zgradama bez suglasnosti stanara neće moći kategorizirati stanovi za najam turistima", rekao je ministar.

O nekomercijalnom (registriranom) smještaju kazao je da su to privatne kuće za odmor i slično za koje se plaćaju paušali, a sada će se porez na kuće preimenovati pa će se moći steći i bolja kontrola, ali će te poreze određivati lokalne razine i bit će u određenom rasponu od-do, neće biti isto za svaku destinaciju, ali o tome će se, dodao je, znati više za "nekoliko dana kada će se to predstaviti".

Boljoj regulaciji će, vjeruje, pridonijeti i EU uredba o kratkoročnom najmu koja stupa na snagu krajem svibnja 2026. i s kojom Europska komisija (EK) želi uvesti više reda u iznajmljivanje smještaja turistima te da rezervacijske platforme u stvarnom vremenu razmjenjuju podatke s nadležnim tijelima i da mogu iznajmljivati samo objekte koji su za to registrirani i kategorizirani.

"Pratit će se uz to i tijek novca, što je već lagano i krenulo, i sigurno će biti korisno i za održivost hrvatskog turizma, ali i poboljšanje priuštivosti stanovanja građanima", smatra Glavina.

Direktor HTZ-a Staničić najavio je nove promotivne kampanje za rujan i listopad za strana, ali i domaće tržište, među kojima je i najranija do sada tzv. early booking ili kampanja za rano rezerviranje 2025., u kojoj će se i povećati ovogodišnjih oko 4 milijuna eura za suradnju s aviokompanijama da bi počele ranije i dulje letjeti na Hrvatsku.

"Hrvatska je u 2023. bila i u 2024. još je uvijek turistička destinacija dobrog omjera vrijednosti za novac. Tako bi trebalo i ostati i na tome također treba raditi", poručio je Staničić.

Najavio je da će HTZ mijenjati odnosno tržištima i trendovima prilagođavati promotivne aktivnosti.