Hrvatska narodna banka konačno je malo popustila pred vapajima gospodarstva i ubrizgala nešto kuna u kronično kunski nelikvidan platni sustav zemlje: otkupila je od poslovnih banaka 158 milijuna eura po prosječnoj cijeni 7,258 kuna. Tako je HNB emitirao milijardu i 117 milijuna i sitno kuna s deviznom podlogom.

Pretpostavljamo da su euri od nedavno pristiglog inozemnog kredita za Autocestu Zagreb-Rijeka (135 milijuna) i Hrvatske autoceste (sto milijuna eura). Taj je novac bio ponuđen HNB-u i 24. rujna ove godine, kad je centralna banka zadnji put odlučila intervenirati na hrvatskom tržištu deviza, ali su prodavatelji tom prilikom doživjeli priličan šok.

HNB je tada demonstrativno otkupio samo simboličnih milijun i tristo tisuća eura, po prosječnoj cijeni 7,285 kuna. Ostale je ponude HNB odbio jer su banke tražile više kuna za svoje teško stečene devize, a HNB im nije htio dopustiti da špekuliraju i poljuljaju tečaj. Do nove HNB-ove intervencije banke su se opametile, podvrgnule diktatu središnje banke i veći devizni iznos skrušeno ponudile po prosječnoj cijeni od 7,258.

Kad ga je HNB prihvatio, postigao je dvostruku pobjedu: povećao je likvidnost sustava, ali po svojim uvjetima, bez narušavanja stabilnosti tečaja. Hrvatskoj središnjoj banci, naime, nije lako ovih dana. Usred epohalne globalne financijske panike i užasnoga gospodarskog sloma, dok druge monetarne vlasti potapaju svoja tržišta novcem, HNB ne može nekonvencionalno emitirati dodatne kune ex nihilo.

Strah ga je da će bankari, tvrtke i građani tim kunama odmah navaliti kupovati devize, dići euru cijenu u nebo i survati u ambis čitavu ekonomsku strukturu sagrađenu na dugovima s deviznom klauzulom. Stoga je HNB bio prisiljen iznos kuna u optjecaju spustiti na minimalnu razinu, tek toliko da banke mogu izdvojiti obvezne pričuve. Jučerašnja intervencija neće puno promijeniti. Istodobno, domaću monetu zacementiranu eurskim standardom hrvatsko gospodarstvo drastično plaća padom proizvodnje i zaposlenosti. To ne treba čuditi, guverner Rohatinski je to i najavio kad je rekao da će tečaj kune čuvati i po cijenu produbljivanja recesije. I, eto, uspio je. Nezaposlenost hita prema zastrašujućih 17 posto, a tečaj je stabilan.