U doba krize više nego ikada ljudi oko nas govore o potrebi štednje, „razumnog i nužnog” trošenja, „crnih dana” i ostalim floskulama koje nam obilježavaju svakodnevicu. Sve nam ovo stvara pritisak, grizemo se kada trošimo – a ipak, čini nam se, trošimo previše. Kako odvojiti emocije od financija kućnog budžeta? Koji su načini i alati za što uspješnije držanje budžeta u željenim okvirima?

Financijski softver i Web stranice

Internet je prepun besplatnih budžet pomagala – programa i Web stranica koji se koriste upravo u svrhu kućnih ušteda.

Većina ih je na engleskom i namijenjena je za američko tržište, ali se mogu prilagoditi domaćim prilikama. Kompleksniji softveri vas mogu podsjećati na neplaćene račune, klasificirati kupljene stvari u kućanske kategorije kako biste lakše pratili izlaz novca… nemalo ćete se iznenaditi s pojedinim stavkama! Treba paziti na sigurnost softvera – provjerite svoje antivirusne zaštite.

I dok se za bolje softvere treba odvojiti neka količina dolara za download, Web stranice koje vam nude slične mogućnosti besplatne su – možete postaviti svoje financijske ciljeve i pratiti mjesečni napredak – postoji i opcije slanja e-maila ili sms-a ako ste prekoračili mjesečne limite koje ste si postavili po određenim stavkama.

Fascikli, registratori i ostale nakupine u ormarima

Ovo je „papirnata“ opcija za sve kojima je nezamislivo svoje financijske podatke stavljati na web – „na raspolaganje svakom hakeru kojem se sprdne pronjuškati.“

Treba vam fascikl ili registrator, marljivost u skupljanju računa i strpljenje dok računi ne postanu uzorak prema kojemu možete donijeti neke suvisle zaključke.

Osnovna ideja je oformiti „kućni registrator“ po dogovorenim stavkama. Nakon par mjeseci skupljenih računa (ili fotokopija – tako će svi biti uredno složeni u A4 formatu) imat ćete „crno na bijelo“ uzorak svog potrošačkog života. Vrijedan izvor informacija – i nadasve objektivan.

Bakina metoda

Ovo je back-to-basics metoda. Koliko je stara toliko je i prokušana i efektivna. Sve što vam treba jest par plavih kuverti i kemijska. Omjer ulaznih i izlaznih sredstava svedite na osnovne stavke – fiksni troškovi poput kredita, režija, goriva (ili što već smatrate neophodnim) stavite u odvojene kuverte. Stalo raspodijelite u kuverte veselijih naziva, tipa „zabava“ „krpice i shoping“ „more ili skijanje“ itd…

Prije nego odbacite ovu metodu kao zastarjelu zapamtite: psihologija potrošača kompleksna je ali i vrlo jednostavna u svojem korijenu – karticom kupujemo „ono što želimo“ gotovinom „ono što nam stvarno treba.