Hrvatsko gospodarstvo ulazi u četvrtu uzastopnu godinu smanjenja gospodarske aktivnosti, prognoze su Ekonomskog instituta Zagreb navedene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

S Instituta predviđaju da bi u ovoj godini moglo doći do pada ukupne aktivnosti od 1,0 posto dok se blagi oporavak uz rast BDP-a od 1,2 posto očekuje tek sljedeće godine.

Smanjenje zaposlenosti, pad raspoloživog dohotka zajedno s negativnim raspoloženjem potrošača i višim cijenama zbog porasta stope PDV-a mogli bi dodatno smanjiti realnu potrošnju stanovništva.

Očekuje se i osjetno smanjenje državne potrošnje.

Investicije bi i u ovoj godini mogle zabilježiti pad. No, za razliku od prognoze od prije tri mjeseca kada se očekivao pad od 2,0 posto, sada se očekuje nešto blaži pad (1,1 posto) zbog najavljenih investicija u javnom sektoru. Do njihovog oporavka ove godine još uvijek neće doći jer je za pripremu i provođenje najavljenih projekata potrebno određeno vrijeme. Investicije bi trebale značajnije ojačati iduće godine uz rast od 3,5 posto.

Vanjskotrgovinski je sektor suočen sa značajnim problemima, a privatizacija i restrukturiranje brodogradnje će zasigurno imati negativne posljedice na izvoz.

Stoga se predviđa pad i izvoza i uvoza, ali uz smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 0,6 posto BDP-a s prošlogodišnjih 1 posto.

Inflacija će nešto porasti zbog promjena u poreznom sustavu, rasta cijena goriva kao i administrativno određenih cijena struje, plina, vode i gradskog prijevoza te bi se ove i iduće godine mogla zadržati na oko 2,5 posto.

Na tržištu rada ove se godine očekuje nastavak negativnih trendova usprkos najavljenim mjerama aktivne politike zapošljavanja. Stopa nezaposlenosti mogla bi na razini prosjeka godine iznositi 18,3 posto, što je više od prošlogodišnjih 17,8 posto. Ako se ostvari prognozirani rast BDP-a u 2013., to bi moglo dovesti do poboljšanja situacije na tržištu rada i smanjivanja nezaposlenosti.

Povećanje stupnja nestabilnosti ekonomija eurozone moglo bi ugroziti i izglede oporavka hrvatskog gospodarstva.

Značajne nepoznanice postoje oko dinamike i dubine strukturnih reformi nove Vlade.

Njihovo izbjegavanje ili odgađanje imalo bi nepovoljne dugoročne učinke na gospodarstvo.

Neizvjesnosti oko realizacije planova i ciljeva fiskalne politike povećane su s obzirom na najavljeni ljetni rebalans proračuna koji bi mogao donijeti i nove elemente u pogledu provođenja fiskalne konsolidacije i njezinih učinaka na ukupna gospodarska kretanja.