Vlada i dalje radi istu grešku, komentar je Maruške Vizek, analitičarke Ekonomskog instituta, na dorađeni model poticanja prodaje stanova. Novi će prijedlog proći loše kao i stari, kaže Vizek. Vlada je lani ponudila kupcima novih stanova 100-300 eura pozajmice po kvadratu te je osigurala novce za tisuću stanova. Do sada ih je prodala 73! Samo u Zagrebu je 10 tisuća neprodanih stanova, drugdje još 5 tisuća, što je investitore bacilo na koljena, a u problemima su i banke.

Vlada najavljuje promjenu zakona i umjesto pozajmica nudi subvencije kamata za prve četiri godine, no te bi novce trebalo vratiti nakon što se kredit otplati. Kamata bi bila fiksna, do najviše 5%, država bi subvencionirala 3,3%, a kupac bi plaćao 1,70% kamate, što jest povoljno u odnosu na trenutačnu tržišnu ponudu. Kamate na nove stambene kredite su od 6,75 do 7,5 posto, a prodaja stanova prilično je slaba. Ponuda neće privući kupce, njome se ništa ne daje kućanstvima, već ih se navlači da uzmu kredit, kaže Maruška Vizek te dodaje da Vlada opet griješi jer demotivira graditelje da spuste cijene, što je, smatra, jedini realni potez.

Isto misli i Hrvatska udruga sindikata. Ekonomistu Josipu Tici prijedlog djeluje kao još jedan pokušaj da se ohrabri kupce stanova koji se boje prevelikih kamata na kredit. Najveći pad prodaje na stambenom tržištu posljedica je straha od gubitka radnog mjesta i pada plaća, a ne toliko straha od visokih kamatnih stopa, a o pitanju povećanja zaposlenosti još uvijek nemamo puno uspjeha. Bilo bi dobro da Vlada jasno kaže da će u slučaju izglasavanja ovog paketa pomoći, subvencija vrijediti za sve koji su dignuli kredit s današnjim danom, jer će u suprotnom doći do pada prodaje zbog čekanja na izglasavanje ovoga zakona, ističe Josip Tica.

Čekajući detalje i konačni prijedlog, bankari načelno odgovaraju da su zainteresirani za projekt, a među prvih pet banaka jedino je Hypo odgovorio da bi im trenutačno kamatna stopa od 5% na kredite u eurima bila prihvatljiva. Banke su dosad odobrile 58 milijardi kuna stambenih kredita, što je približno 5 milijardi kuna više nego godinu prije.