Poslovanje gospodarstva, odnosno 96.661 tvrtke u Hrvatskoj rezultiralo je u 2010. godini gubitkom od 1,7 milijardi kuna", došao je do zaključka Ante Pulić, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu na temelju izvješća koja je prikupila FINA.

Svoje istraživanje predstavio je u Zagrebu na 1. Kongresu hrvatskih menadžera i poduzetnika u organizaciji Crome, a poražavajući je podatak da su trećinu ukupnih gubitaka stvorile tvrtke u državnom vlasništvu. Te tvrtke spadaju među 1.000 najvećih poduzeća u hrvatskom gospodarstvu. Najveći gubitnik među poduzećima je Zagrebački holding koji je u minusu od 500 milijuna kuna, dok ga prate Brodosplit i poduzeće Auotecesta Rijeka Zagreb. Pulić upozorava da niti podaci Fine nisu dovoljni za širu sliku hrvatskog gospodarstva pa u analizu uvodi pojam dodane vrijednosti čiji pad traje od 2006. godine kada je i počeo sunovrat hrvatskog gospodarstva. Dodana vrijednost je ukupni prihod umanjen za sve na tržištu kupljene robe i usluge.

„Kada se uzme opći trend za ovih pet godina onda se vidi da se radi o jednoj totalno promašenoj ekonomskoj politici koja se manifestirala kroz dugoročni pad stvaranja vrijednosti", kazao je Pulić. Jedine tri županije koje su stvorile više dodanih vrijednosti u 2010. godini u odnosu na prethodnu godinu su uz Grad Zagreb, Vukovarsko - srijemska, Šibensko - kninska i Koprivničko - križevačka od kojih ova potonja rast može zahvaliti isključivo konsolidaciji Podravke. Prerađivačka industrija je nakon pet godina pada u 2010. godini opet počela bilježiti rast te stvara najveću dodanu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu, a sličan doprinos ekonomiji daje i trgovina na malo

Perađivačka industrija u 2010. godini opet je počela rasti što daje nade da ima šanse za hrvatski oporavak, složio se s Pulićem i Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i predsjednik Crome. Ponovio je da je povećanje izvoza i industrijalizacija zemlje jedini način da se Hrvatska makne s ivice gospodarskog ponora te je pred skupom u hotelu Antunović u Zagrebu predstavio masterplan oporavka hrvatskog gospodarstva.

Masterplan ima deset glavnih područja promjena, a to su koordinirana promjena monetarne i fiskalne politike, promjena načina upravljanja državnim poduzećima, optimiziranje razvoja proizvodnje i industrije u skladu sa statusom priključenja EU, rješavanje nelikvidnosti, smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj s ciljem efikasnije i jeftinije uprave, efikasnija energetska politika, efikasnije zakonodavstvo i pravosuđe, uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje te promjene u ostalim područjima.

Ferdelji je rekao da je ekonomska politika vodi zadnjih 15-tak godina sasvim promašena jer pogoduje uvoznicima i trgovcima te se se bazira na potpuno pogrešnoj doktrini koja govori da Hrvatska može ostvariti visoki rast na uslugama i potrošnji baziranoj na zaduživanju, prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije.

Prema njegovim procjenama, primjenom mjera iz masterplana u nekom bi se srednjoročnom razdoblju mogao ostvariti gospodarski rast od 6 do 10 posto, a na predstojećim će izborima pozvati glasače da glasaju za onu političku opciju koja će u svoj program implementirati što veći broj rješenja iz masterplana.